Naredna sjednica Skupštine najvjerovatnije će biti održana 12. novembra, kazao je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić nakon sastanka sa predstavnicima parlamentarne većine.
Bečić je novinarima kazao da je na sastanku preovladavala želja da se Parlament vrati u primarni kapacitet.
On je najavio da će proces vraćanja dinamike rada parlamenta ići fazno, dodajući da će se, u naredna dva mjeseca, održati dvije sjednice.
"Jedna sjednica će se najvjerovatnije biti 12. novembra, a druga u decembru. Nosim vrlo pozitivne utiske i ovo je korak naprijed kada je riječ o radu parlamenta", rekao je Bečić.
On je kazao da je svejdočio konstruktivnoj raspravi dodajući da je parlamentarna većina spremna da ide ka rješenu.
“Sa sastanka nosim pozitivne utiske, imamo pozitivan korak naprijed kada je u pitanju redovan rad Parlamenta. Kod svih subjekata preovladavala je želja da se parlament vrati redovnom zasijedanju u punom kapacitetu”, rekao je Bečić.
On je kazao da je dogovoreno da prva tačka dnevnog reda sjednice bude predlog Zakona o dopuni zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se omogućava objedinjavanje lokalnih izbora za kraj maja sljedeće godine.
“To je velika želja i očekivanje domaće i međunarodne javnosti, za koju postoje sve formalno-pravne pretpostavke”, naveo je Bečić.
Predlog tog zakona, kako je dodao, omogućiće da se izbori na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici , kao i izbori u Ulcinju i Beranama objedine sa izborima u Glavnom gradu i “još jednom nemalom broju opština”.
Bečić je kazao da je predsjednik države, prošle godine, nekoliko dana prije lokalnih izbora u Tivtu odložio te izbore, “pozivajući se na naredbu Ministarstva zdravlja i na mali broj zaraženih od koronavirusa”.
“Ako je tada predsjednik države mogao da odloži izbore, sada će biti dužan da upodobi niži pravni akt sa zakonom. Imamo i formalno-pravnu obavezu ali i praktično iskustvo koji ukazuje da izbori moraju biti odloženi”, smatra Bečić.
Međunarodna zajednica snažno podržava taj predlog zakona, rekao je Bečić dodajući da će se vidjeti da li su svi na fonu poštovanja zakona i međunarodnih obaveza.
On je kazao da će se u okviru druge tačke razgovarati o izmjenama i dopunama Zakona o sportu, kako bi se zaštitio međunarodni ugled i kredibilet Crne Gore.
“U predlogu dnevnog reda naći će se i pet tačaka koje će se baviti imunitetskim pitanjima, odnosno zahtjevima za skidanje imuniteta”, rekao je Bečić.
On je naveo da će se na dnevnom redu naći set tačaka koje se odnose na tri interpelacije o pretresanju pojedinih pitanja u Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta i Ministarstvu vanjskih poslova.
“Pored toga, imamo i predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik države povrijedio Ustav, tako da će i to biti sastavni dio predloga dnevnog reda”, rekao je Bečić.
On je naveo da će opozicija imati pravo da predloži jedan akt koji su podnijeli, tačku dnevnog reda.
“Posljednja tačka dnevnog reda jeste tradicionalno – izbori imenovanja i razrješenja. U okviru te tačke naći će se pitanja iz kadrovske komponente”, kazao je Bečić.
Bečić je najavio da će se na decembarskoj sjednici najvjerovatnije razmatrati pitanja poput zakona iz socijalne sfere i odnosa prema majkama sa troje ili više djece, kojima su ukinute naknade.
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović je kazao da je danas potpuno novo stanje u Crnoj Gori u pogledu odnosa Parlamenta i Vlade.
“Za nas, ova Vlada više ne postoji ali s druge strane nećemo da preskočimo izglasavanje zakona od koji građani mogu da imaju da benefite”, rekao je Radunović.
Radunović je kazao da na sastanku nije razmatrano pitanje budžeta jer, kako je rekao, novoj vladi treba ostaviti mogućnost da se izjasni po tom pitanju.
“Nije realno da danas neko ko nema legitimitet određuje šta ce nova vlada da radi. To nije ništa tragično. Pošteno je da se novoj vladi ostavi da predloži budžet”, rekao je Radunović.
Poslanica Građanskog pokreta (GP) URA Božena Jelušić je, komentarišući navode da taj GP koči pregovore, kazala da su u toj partiji spremni da razgovaraju.
“Apsolutno ni ja niti iko iz naše partije ne vidimo sebe kao nekoga ko koči proces”, rekla je Jelušić.
Ona je ocijenila da je ekspertska vlada minimum da bi se postigao konsenzus između ideološki različitih političkih subjekata.
“To smo morali da uradimo da bismo demontirali tridesetogodišnji politički sistem, a ne zbog bilo kakve krvoločnosti”, rekla je Jelušić.