Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je za BHRT rekao je potrebno raditi na povezanosti regiona kako bi građani imali veći životni standard, te da bi time odmah i stopa nacionalizma bila manja.
“Promjena politika na Balkanu je dobar signal, moramo se učiti demokratiji, jer demokratije nema gdje su monopoli, gdje postoje nedodirljivi političari i pojedinci, oni koju su iznad zakona. Pokretanje demokratskog točka je dobro u svakom slučaju i situaciji”, rekao je Abazović gostujući u emisiji BHT1 uživo.
Kada je riječ o projektu hidrocentrale na rijeci Drini, za koji postoji dogovor između Republike Srpske i Srbije, Abazović ističe da nije dobro što Crna Gora nije obaviještena o tome.
“To nije dobra praksa i za ubuduće, jednostrani potezi mogu povećati tenzije u regionu. Ako su od koristi projekti za obje države, treba krenuti u realizaciju. Kada je u pitanju konkretno taj projekat, mi treba da vidimo kakvi su efekti za životnu sredinu, to je nešto posebno osjetljivo za obje zemlje”, jasan je Abazović.
Na pitanje konkretno o odnosima Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom, Abazović ističe da su dobri, ali da prostora za unapređenje uvijek ima, te je ovom prilikom pozvao vlasti u BiH da ubuduće za regionalne projekte imaju više razumijevanja, te ostvare komunikaciju sa zvaničnicima Crne Gore, jer samo tako se pokazuje partnerstvo i šalje dobra poruka građanima.
Kada je riječ o spornom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela prethodna vlast u Crnoj Gori i koji je podigao mnogo prašine Abazović kaže da i nova Vlada smatra je taj zakon potreban, ali da on ne smije biti diskriminatorski prema bilo kome.
“Mi smo izašli u javnost sa zajedničkim rješenjem. Crna Gora treba taj zakon, ali da nije diskriminatorski prema bilo kojoj vjerskoj zajednici. Postojeće rješenje mora biti promijenjeno jer ima neke vanustavne norme. Saglasni smo da se šest članova Zakona zamijene, neke brisati, neke pregormulisati. Ne trebamo dizati tenzije i stvarati neprijateljstvo”, naglašava Abazović, te dodaje da se zemlja ne može oduzimati nikome i da to nije u skladu sa bilo kakvim evropskim zakonima.
Kada je u pitanju formiranje nove crnogorske vlade, Abazović ističe da bi taj proces trebalo da se završi do drugog decembra, te da su skoro svi resori podijeljeni.
“Ostalo je samo da se podijele oni koji se tiču bezbjednosnog sektora, jer kao što je poznato, zbog klime ovog podneblja to ima poseban senzibilitet”, naglašava Abazović koji je i predložen za ministra odbrane Crne Gore.
Lider Građanskog pokreta URA dodaje da nije bilo pristajanja na bilo kakav kompromis u formiranju Vlade, te da je ekspertska vlada nešto što je Crnoj Gori u ovom trenutku veoma potrebno.
“Zbog režima koji je do sada bio nesmjenjiv, kao i zbog tranzicionog perioda, da bi se brže prošao, predložili smo ekspertsku vladu i to se i desilo. Krivokapić je predložio do sada 10 imena i oni nisu bili na listama kao kandidati bilo koje političke grupacije. Mi smo razbili koncept partijske države po prvi put u svojoj istoriji i dali priliku drugim ljudima i to je njaprikladnije u momentu u kom se država nalazi”, naglašava Abazović.
On dodaje da će fokus buduće vlade biti rad na korupciji i organozovanom kriminalu, ekonomskoj stabilizaciji i evropskim integracijama.
“Prvenstveno za pandemiju koja dobija dramatične brojke. Mi smo zemlja koja trenutno postavlja rekorde u zaražavanju na 100 hiljada stanovnika. Onda na stabilizaciji javnih finansija. Mislim da ćemo do 31. decembra biti blizu sto posto zaduženosti u odnosu na BDP, što je najgori rezulatat u regionu”, ističe on.