Kineski bruto domaći proizvod (BDP) bio je još prošle godine veći od američkog, tvrdi saradnik Patersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju.
U analizi objavljenoj na internet sajtu Patersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, njihov saradnik Arvind Subramanian navodi da je Kina lani ostvarila BDP od 14,8 biliona (hiljada milijardi) dolara, računato prema indeksu kupovne snage, dok je isti pokazatelj za SAD u 2010. bio nešto niži - 14,6 biliona dolara.
Najnovije procjene stručnjaka Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju, međutim, da je prošlogodišnji BDP u SAD, mjeren na osnovu tržišne vrijednosti američke valute, bio vrijedan 14,6 biliona dolara, prema 5,7 biliona u Kini.
Računice MMF pokazuju, osim toga, da ako se primijeni obračun na osnovu indeksa kupovne snage tada prošlogodišnji kineski BDP premašuje sumu od 10 biliona dolara, što je ipak osjetno manje od sume koju navodi Subramanian.
Većina ekonomista smatra da je računanje vrijednosti BDP na osnovu indeksa kupovne snage "sporna stvar", jer je za tako nešto potrebno sabrati cijene unutar jedne zemlje za prilično širok broj proizvoda, a potom pravilno uporediti njihov kvalitet sa istim proizvodima u drugim zemljama.
Potpuno tačno sastavljanje korpe proizvoda na osnovu koje se mjeri kupovna snaga je, kako upozoravaju međunarodni ekonomisti, "posebna nauka", pa i zbog toga istraživanja na toj osnovi treba uzimati "s rezervom".
Zanimljivo je, povodom rasprave o stvarnoj vrijednosti kineskog BDP-a predviđanje londonskog "Ekonomista" koji se u izvođenju svoje računice takođe služi tržišnim kursom američke valute .
Računica koju je izvelo glasilo britanske poslovne elite ukazuju da će Kina postati ekonomska sila broj jedan u svijetu, ali tek u 2019. godini.
Grupa američkih ekonomista je prije dvije godine sačinila analizu u kojoj navode da će Kina „sigurno“ do kraja treće decenije ovog vijeka postati "ekonomski lider svijeta".
Japan je polovinom prošle godine zvanično priznao da ga je Kina premašila po ekonomskoj snazi i potisnula na treće mjesto među ekonomski najrazvijenijim državama svijeta.
Subramanian navodi, u svojoj najnovijoj analizi, da Kina "namjerno umanjuje vrijednost svog BDP-a" zbog tri osnovna razloga.
Kao prvo, prikazivanjem nižeg od realno ostvarenog rasta, Kina i dalje može da demonstrira cijelom svetu visok tempo rasta svoje ekonomije, što ima važan psihološki uticaj, a ukazuje i na sposobnost rukovodstva u Pekingu, tvrdi ekspert Patersonovog instituta.
Drugi razlog koji nagoni Kinu da "iskrivljuje" vrijednost svog BDP-a naniže Subramanian vidi u tome što se na taj način bitno smanjuju i obaveze Pekinga prema raznim međunarodnim finansijskim organizacijama, uključujući MMF i Svjetsku banku.
Kina je zainteresovana da snižava vrijednost svog BDP-a i zbog toga što bi, u slučaju da primjenjuje metod indeksa kupovne snage, imala još potcjenjeniji kurs svoje valute juana i to bi dodatno pojačalo trvenja sa SAD i drugim velikim trgovinskim partnerima.
Vašington već godinama zahtijeva od Pekinga da revalvira juan za 40 odsto, za koliko se smatra da je kineska valuta potcijenjena u odnosu na dolar, što Kini, prema ocjeni administracije SAD, daje "nefer trgovačku prednost".
Rasprava o stvarnoj vrijednosti kineskog BDP-a u SAD, ali i šire na Zapadu, ponovo je dobila maha svega nekoliko dana uoči posjete kineskog predsjednika Hu Đintaoa Vašingtonu, od 18. do 21. januara.
Najistaknutiji kineski funkcioneri već su najavili da će prilikom Huove posjete biti zaključeni veliki poslovi sa brojnim američkim kompanijama.
U Vašingtonu je, međutim, tokom protekle tri godine, od kada traje žestoka ekonomska kriza u prvoj ekonomiji svijeta, značajno ojačao antikineski lobi koji uporno traži da se „trgovinska ekspanzija Pekinga u SAD ograniči kvotama i visokim carinama“.
Američki kritičari „slobodne trgovine“ sa Kinom ističu da je, bez preduzimanja „efikasnih mjera zaštite", nemoguće osjetnije smanjiti sadašnji ogroman trgovinski deficit u razmjeni sa najmnogoljudnijom zemljom svijeta, koji je tokom proteklih nekoliko godina varirao u rasponu od 150 do 200 milijardi dolara.
(Tanjug)