Istoricar Simon Djuretic je istakao da je polozaj Srba u Crnoj Gori tezak koliko i na Kosovu i Metohiji, s tim sto Srbi u juznoj pokrajini imaju iza sebe maticnu drzavu, a Srbi u Crnoj Gori samo rezim, odnosno drzavu koja je protiv njih.
Srpski narod u Crnoj Gori bez jakog oslonca u Srbiji nema sanse da se izbori za vlastiti status i zato je neophodno da u Srbiji ojacaju politicke snage koje su jasno za zastitu nacionalnog interesa, ali bez zastoja u demokratskom razvoju, kazao je Djuretic na skupu koji je u Beogradu organizovala Srpska liberalna stranka.
Potpredsjednik Srpske narodne stranke Zelidrag Nikcevic je naveo da vlasti u Podgorici zagovaraju gradjansko drustvo, a sprovode "nacionalisticki inzenjering" kako bi sprijecili 32 odsto Srba da se izbore za vlastiti status.
Crnogorska vlast uz pritiske drzavnog aparata (u obrazovanju, zaposljavanju, medijima) radi na asimilaciji Srba i stvaranju crnogorske vecine, rekao je Nikcevic, istakavsi da Srbi, poput Albanaca, Bosnjaka i Hrvata, treba da iskoriste ustavno-pravne mogucnosti za proporcionalno ucesce u raspodjeli drustvene moci i resursa.
Zbog vlastitih problema, prije svega odbrane Kosova i Metohije, Srbija se uopste nije angazovala na zastiti prava Srba u drzavama nastalim raspadom Jugoslavije, a morala bi jace da se angazuje u odbrani svojih sunarodnika, istakao je on.
Analiticar Djordje Vukadinovic smatra, medjutim, da je ovakvo ponasanje vlasti i politicke elite u Beogradu, uz sve razumijevanje za teskoce s kojima je suocena, "skandalozno i neoprostivo" i moze se objasniti jedino psiholoskim razlozima.
"Beograd se ponasa kao uvrijedjen, ali ne bas previse brizan roditelj" (poslije otcepljenja Crne Gore), kazao je Vukadinovic, istakavsi da je "ovakva iracionalna reakcija je nedopustiva i kada je rijec o porodicnoj situaciji, a kamoli drzavi cije ponasanje utice na generacije potomaka".
S druge strane, problem je i nesloga srpskih politickih snaga u Crnoj Gori koje se "iscrpljuju u medjusobnim raspravama s vise omraze i rivaliteta nego u borbi s rezimom Mila Djukanovica", kazao je Vukadinovic.
To je dijelu politicke elite u Beogradu posluzilo kao izgovor da se distancira i ne bavi problemom polozaja srpskog naroda u Crnoj Gori, naveo je on, istakavsi, ipak, da neutralan stav Srbije "nista ne moze da opravda".
Vukadinovic je ukazao da Srbi treba da iskoriste multietnicki karakter Crne Gore za preraspodjelu politicke moci i ostvaranje nacionalnih prava.
S tim se saglasio i potpredsjednik Srpskog narodnog vijeca Momcilo Vuksanovic koji je podsjetio da "u Crnoj Gori ne postoji vecinski narod, vec je stvorena politicka vecina koja je ugrozila sva prava srpskog naroda".
"Crnogorska drzava je jedina na svijetu koja je jedva cekala da se odrekne svojih drzavljana u Srbiji, a sada sprovodi ustavni genocid nad Srbima", kazao je on.
Prema njegovim rijecima, posto nisu dobili status konstitutivnog naroda "Srbi treba da se kao etnicka zajednica izbore za sva prava, jer je to jedini nacin da se zaustavi proces snazne diskriminacije i asimilacije".
Predsjednik Foruma za etnicke odnose Dusan Janjic je naglasio da je status Srba u Crnoj Gori dio nacionalnog i drzavnog interesa i da Srbija, kao i sve druge drzave, treba da se angazuje na odbrani prava svojih sunarodnika.
Janjic je ukazao da se Djukanoviceva vlast dugorocno gledano ne moze odrzati na podrsci nacionalnih manjina, a da politicke snage Srba treba da izgrade jedinstvenu strategiju, bilo da se bore za status konstutitivnog naroda ili nacionalne manjine.
Janjic je izrazio uvjerenje da ce se u narednom periodu odnosi izmedju Srbije i Crne Gore poboljsavati u interesu bezbjednosti obije drzave, ali i cijelog regiona podsjetivsi da se srpsko-albanski problem tice i Crne Gore, Makedonije i Albanije.
(Tanjug)