Profesor medjunarodnog prava iz Zagreba Davorin Rudolf ocijenio je da će odluka Medjunarodnog suda pravde biti obavezujuća bez obzira da li će se o tome izjasniti hrvatski i crnogorski parlamenti.
Rudolf je Radiju Slobodna Evropa rekao da je obaveza država da spor riješe pred sudom u Hagu ako se spor ne riješi direktnim pregovorima.
"Radi se o civilizacijskom načinu rješavanja graničnih sporova. Obe države moraju se složiti o predmetu spora i dati ovlašćenje da ga sud riješi, jer se ne može ići jednostrano", rekao je Rudolf.
Rudolf je dodao da će sud sebe proglasiti nenadležnim ako nema osnova i da bi trebalo vjerovati tom sudu, jer su njegove "odluke na najvišem stepenu civilizacije".
Profesor medjunarodnog javnog prava iz Podgorice Nebojša Vučinić rekao je podgoričkim medijima da parlamenti dvije zemlje ne bi trebalo da budu uključeni u rješenje spora o granici na Prevlaci.
Vučinić je pozdravio dogovor Sanadera i Djukanovića u Zagrebu da se granica riješi pred Medjunarodnim sudom u Hagu i istakao da je to najlegitimniji i najlegalniji način rješavanja takvog spora.
Dodao je da bi presudom suda u Hagu trebalo da budu utvrdjeni principi za razgraničenje dvije zemlje na kopnu, moru i podmorju.
Crnogorska opozicija je kritikovala dogovor Sanadera i Djukanovića, ocijenivši da je Crna Gora zbog nemoći i neznanja vlasti dovedena u katastrofalnu pregovaračku poziciju u vezi sa Prevlakom.
Predsednik Narodne stranke Predrag Popović ocijenio je da je dogovor hrvatskog i crnogorskog premijera vraćanje dugova Zagrebu za podršku na referendumu o nezavisnosti Crne Gore, a predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević istakao je da nije dobro da se hrvatski i crnogorski čelnici dogovaraju iza scene.
Po Privremenom protokolu iz 2002. godine, sklopljenom nakon što su snage UN 10 godina bile na Prevlaci, kopnom tog poluostrva gazduje Hrvatska, dok ulaz u Bokokotorski zaliv i more oko Prevlake prema Boki kontroliše Crna Gora. Malim morskim pojasom uz obale Prevlake sa unutrašnje strane zaliva, takozvanu plavu zonu, patroliraće zajedničke policijske snage, a u njemu nije dozvoljeno ribarenje.
Crnogorski poznavaoci medjunarodnog prava upozorili su da bi, kada bi se striktno primijenilo medjunarodno pravo, Hrvatska dobila značajan dio morskog pojasa na ulazu u Boku, što bi značilo da bi veliki brodovi teško mogli uploviti kroz crnogorsko teritorijalno more u Boku, jer je na ulazu pri Luštici more suviše plitko.
(Beta)