Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imao je sinoć u Jerusalimu razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a dva predsjednika su saglasna da treba smiriti tenzije prouzrokovane nedavno usvojenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.
Dva predsjednika su se sreli na svečanoj večeri u čast Petog svjetskog foruma o Holokaustu “Sjećanje na Holokaust-borba protiv antisemitizma“, koju je priredio izraelski predsjednik Reuven Rivlin za oko četrdesetak svjetskih lidera.
Glavna tema je očekivano bila nedavno usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, kojim se, kako je ponovio Đukanović, u duhu evropskih standarda u našem građanskom društvu reguliše ova materija, zamjenjujući pravni akt od prije gotovo pola vijeka.
“Konstatovano je da su pozicije dvojice predsjednika po ovom pitanju veoma udaljene, i da nema zajedničkog stava, što ne znači da ne treba nastaviti razgovore i o ovoj temi, kao i o svim drugim koje su bitne za međusobne odnose”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.
Razgovor je, dodaju, bio veoma otvoren, civilizovan i konstruktivan, kako i dolikuje liderima bliskih država kao što su Srbija i Crna Gora, iako su teške teme bile na dnevnom redu.
“Đukanović i Vučić su saglasni da treba učiniti dodatne napore obje strane da se spuste tenzije i ne dozvoli antagoniziranje među našim narodima i zemljama, koje između ostalog povezuju i zajednički evropski ciljevi. O tome je posebno bilo riječi, u kontekstu obaveza iz pregovaračkog procesa sa EU i zajedničkog djelovanja prema Briselu, kao i regionalnih inicijativa za bolje povezivanje, u interesu svih zemalja regiona i bržeg napretka u procesu evropskih integracija”, navodi se u saopštenju.
Đukanović je na večeri imao i kraće susrete sa nizom drugih visokih zvaničnika.
Izvor: Služba za informisanje Predsjednika Crne GorePored domaćina predsjednika Rivlina, Đukanović se sreo i pozdravio sa premijerom Netanjahu, svim liderima iz regiona, kao i predsjednicima Portugala Maresolom Rebelom de Sousom, Njemačke Frankom Valterom Štajnamajerom, Kipra Nikosom Anastasiadesom, Bugarske Rumenom Radevim, Grčke Prokopisom Pavlopulosom, Jermenije Armenom Satkisianom i predsjednicom Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi.