PODGORICA 2. 3. – „Istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava ne pokazuju konstantan rast rejtinga Demokratske partije socijalista, već ukazuju da ta partija ima stabilno biračko tijelo“, ocijenio je za Vijesti analitičar CEDEM-a Miloš Bešić.
“Ta varijacija koju smo izmjerili, maltene, spada u standardnu grešku. Na posljednjim parlamentarnim izborima oni su imali 48 procenata, u prethodnom istraživanju 43, 5, sada 44,5 procenata. Riječ je o stabilnoj strukturi glasača i varijacijama koje su normalne u političkom životu“, prokomentarisao je metodolog CEDEM-a.
On kaže da je posebno pitanje zašto DPS ima "tako stabilno veliki broj glasača".
“Postoje dva ključna razloga. Prvi razlog je slabost opozicije u organizacionom smislu, a drugi je što njihovo vodstvo vrlo često šalje konfuzne poruke koje, sve i da su tačne, ne dopiru do birača ako ih milion puta ponovite na banalan način. Naravno, tu su i konstantne rasprave unutar opozicionih partija“, objasnio je Bešić.
On kaže da je vrlo važan razlog trenutnom odnosu snaga na političkoj sceni i t što se korupcija u Crnoj Gori doživljava kao nužno zlo koje se, samo po sebi, ne može iskorijeniti.
“Ako je percepcija korupcije u Crnoj Gori visoka, vjerovatno da korupcije ima veoma mnogo. Ako je ima mnogo, to znači da je veliki broj ljudi umiješan u korupciju. Ako je veliki broj ljudi umiješan u korupciju, onda ona neće biti razlog zbog kojeg će oni glasati ili ne za nekog ko je, navodno, umiješan u korupciju“, kaže Bešić.
Metodolog CEDEM-a kaže da činjenica da podrška članstvu Crne Gore u NATO stalno pada, dok rejting vladajuće partije, odnosno Vlade koja snažno zagovara ulazak u Sjevernoatlantsku alijasu raste, ne treba da čudi.
“Birača DPS-a stav prema NATO-u apsolutno ne zanima ili je to nešto vrlo marginalno - nije nužno da budem protiv DPS-a samim tim što sam protiv NATO pakta. Tu je još veliki broj drugih stvari. Recimo, ako nekoga pitate kako radi vlada, reći će vam loše. Ali, ako ga pitate za koga će glasati, onda je to DPS, jer ne vidi mnogo bolju alternativu.“, objašnjava Bešić.
Činjenicu da najveći broj ispitanika smatra da oslonac u spoljnjoj politici Crna Gora treba da traži u Srbiji, pa tek onda u EU, Bešić tumači kao logičan odraz broja Srba u Crnoj Gori.
“Koliko ima Srba u Crnoj Gori prema posljednjem popisu stanovništva? Mislite da neko ko se nacionalno izjašnjava kao Srbin neće reći da u spoljnjoj politici treba da se oslanjamo na Srbiju? Ostalo je četiri-pet odsto Srba koji kažu da se treba osloniti na EU ili Rusiju“, izjavio je metodolog CEDEM-a.
(MONDO)