PODGORICA, 27.2. - U Ministarstvu odbrane Crne Gore biće formirana Direkcija za zaštitu tajnih podataka, službe zadužene za prihvat, kontrolu i zaštitu povjerljivih informacija koje se razmjenjuju sa Sjeveroatlantskim savezom.
Na taj način će se stvoriti uslovi za potvrđivanje Sporazuma o bezbjednosti sa Alijansom, koji je uslov sa sprovođenje brojnih aktivnosti u okviru Partnerstva za mir, ali i procesa priključenja NATO-u, potvrđeno je "Vijestima" u tom Ministarstvu.
Sporazum je potpisan još u aprilu prošle godine, ali se već deset mjeseci čeka na ozvaničenje.
Iz sjedišta NATO-a više puta je upozoravano da Crna Gora što hitnije mora da završi proces potvrđivanja Sporazuma o razmjeni povjerljivih podataka sa Alijansom, te da nedostatak tog sporazuma "koči crnogorsko učešće u PzM, i proizvodi kontraefekat u naporima i ambicijama Crne Gore za učlanjenje u NATO u budućnosti".
I iz crnogorske Misije pri NATO-u je upozoravano da ukoliko uskoro ne budu ispunjeni uslovi za sertifikaciju Sporazuma o razmjeni povjerljivih podataka sa NATO-om, postoji opasnost da se "Crna Gora pokaže kao neodgovoran partner Alijansi".
Iz MO je saopšteno da u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka donijeta odluka da se u tom ministartsvu osnuje Direkcija za zaštitu tajnih podataka, i da je rok za to 90 dana od stupanja na snagu tog akta.
U nadležnosti direkcije će, između ostalog, biti razmjena podataka koji se dobijaju iz NATO-a, vezano za aktivnosti u Parnerstvu za mir, a koji su klasifikovani kao povjerljive informacije.
Takođe, predviđeno je i osnivanje Centralnog registra za tajne podatke koji se razmjenjuju za Alijansom, što je takođe jedan o ključnih uslova za potvrdu Sporazuma o bezbjednosti.
Saopšteno je da je "najracionalnije rješenje" da se formira Direkcija koja će biti u nadležnosti Ministarstva odbrane, jer je više 85 odsto svih povjerljivih dokumenata koji se dobijaju od Alijanse vezano za sistem odbrane.
Praksa u drugim evropskim zemljama pokazuje da "povjerljivi agent" za razmjenu tajnih podataka sa NATO-om može biti i tijelo u ministarstvima inostranih poslova ili unutrašnjih poslova, ali i nacionalnim obavještajnim agencijama.
Dodatni uslov za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti je obezbjeđivanje uslova za bezbjedan pristup i klasifikaciju povjerljivih podataka. Saopšteno je da je taj dio aktivnosti povjeren Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Zakonom je predviđeno da se u roku od 90 dana mora imenovati i direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka, kojeg će imenovati Vlada. U MO tvrde da odluka o tom imenovanju još nije donijeta, ali da kandidat za provog čovjeka Direkcije mora biti neko sa iskustvom u oblasti "vojnih povjerljivih podataka", te da mora odlično poznavati engleski jezik.
Na taj način će se stvoriti uslovi za potvrđivanje Sporazuma o bezbjednosti sa Alijansom, koji je uslov sa sprovođenje brojnih aktivnosti u okviru Partnerstva za mir, ali i procesa priključenja NATO-u, potvrđeno je "Vijestima" u tom Ministarstvu.
Sporazum je potpisan još u aprilu prošle godine, ali se već deset mjeseci čeka na ozvaničenje.
Iz sjedišta NATO-a više puta je upozoravano da Crna Gora što hitnije mora da završi proces potvrđivanja Sporazuma o razmjeni povjerljivih podataka sa Alijansom, te da nedostatak tog sporazuma "koči crnogorsko učešće u PzM, i proizvodi kontraefekat u naporima i ambicijama Crne Gore za učlanjenje u NATO u budućnosti".
I iz crnogorske Misije pri NATO-u je upozoravano da ukoliko uskoro ne budu ispunjeni uslovi za sertifikaciju Sporazuma o razmjeni povjerljivih podataka sa NATO-om, postoji opasnost da se "Crna Gora pokaže kao neodgovoran partner Alijansi".
Iz MO je saopšteno da u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka donijeta odluka da se u tom ministartsvu osnuje Direkcija za zaštitu tajnih podataka, i da je rok za to 90 dana od stupanja na snagu tog akta.
U nadležnosti direkcije će, između ostalog, biti razmjena podataka koji se dobijaju iz NATO-a, vezano za aktivnosti u Parnerstvu za mir, a koji su klasifikovani kao povjerljive informacije.
Takođe, predviđeno je i osnivanje Centralnog registra za tajne podatke koji se razmjenjuju za Alijansom, što je takođe jedan o ključnih uslova za potvrdu Sporazuma o bezbjednosti.
Saopšteno je da je "najracionalnije rješenje" da se formira Direkcija koja će biti u nadležnosti Ministarstva odbrane, jer je više 85 odsto svih povjerljivih dokumenata koji se dobijaju od Alijanse vezano za sistem odbrane.
Praksa u drugim evropskim zemljama pokazuje da "povjerljivi agent" za razmjenu tajnih podataka sa NATO-om može biti i tijelo u ministarstvima inostranih poslova ili unutrašnjih poslova, ali i nacionalnim obavještajnim agencijama.
Dodatni uslov za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti je obezbjeđivanje uslova za bezbjedan pristup i klasifikaciju povjerljivih podataka. Saopšteno je da je taj dio aktivnosti povjeren Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Zakonom je predviđeno da se u roku od 90 dana mora imenovati i direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka, kojeg će imenovati Vlada. U MO tvrde da odluka o tom imenovanju još nije donijeta, ali da kandidat za provog čovjeka Direkcije mora biti neko sa iskustvom u oblasti "vojnih povjerljivih podataka", te da mora odlično poznavati engleski jezik.
(MONDO)