Kolegijum predsjednika Skupštine prihvatio je Predlog odluke o obrazovanju privremenog odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva i ona će biti razmatrana na sjednici parlamenta u utorak.
Predsjednik Skupštine Ivan Brajović rekao je da su završili veliki posao i da su jedino imali rezervu Demokratskog fronta (DF) po pitanju toga ko treba da bude član odbora.
DF smatra da u radnom tijelu ne treba ostavljati mjesto onima koji sada nijesu u parlamentu, odnosno Demokratama.
„Važno je da smo u ovom trenutku sve usaglasili, bar najveći dio poslanika, odnosno svi poslanički klubovi sem jednog koji nije participirao u radu ni Kolegijuma, ni Skupštine“, kazao je Brajović nakon Kolegijuma.
On je rekao da će, nakon što počne da radi, privremeni odbor utvrditi procedure i kriterijume za popunjavanje sastava iz reda nevladinih organizacija (NVO) i drugih učesnika.
Brajović je naveo da paritet članova sa pravom glasa iz vladajućih i opozicionih poslaničkih klubova nije presudan, jer je planirano da se glasa pretežno konsenzusom.
Kako je objasnio, sastav, uključujući predsjednika i zamjenike predsjednika, mora biti takav da svaki poslanički klub u parlamentu mora imati najmanje jednog člana, a ostatak se dijeli proporcionalno najvećim klubovima.
Potpredsjednik parlamenta, Branimir Gvozdenović, kazao je da je ohrabren zbog dva nova poslanička kluba, koja već učestvuju u radu parlamenta i Kolegijuma.
On je podsjetio da Demokratski front (DF) ima drugačije viđenje u vezi sa pitanjem da li Demokrate treba naknadno uključiti u rad Odbora.
„Mi smatramo da vrata treba držati otvorenim, da tako stvorimo mogućnosti da svako da određeni doprinos“, naveo je Gvozdenović.
Na pitanje da li očekuje da se Demokrate uključe u rad odbora, Gvozdenović je kazao da ne vidi razlog zašto oni ne bi zauzeli svoje mjesto i dali doprinos.
„Potrudili smo se da se svi vrate u parlament“, dodao je Gvozdenović.
On je podsjetio da je Demokratska partija socijalista (DPS) od prošle godine ponudila četiri zakonska rješenja, od kojih su tri usvojena, a jedno, kako je objasnio, nije prihvaćeno jer nije postojala dvotrećinska većina.
„Siguran sam da će ta rješenja koja smo usvojili prošle godine biti jako ozbiljan preduslov za rad na nadogradnji izbornog zakonodavstva“, kazao je Gvozdenović.
Tokom sledeće sedmice, kako je rekao, radiće sa Delegacijama ODIR-a i OEBS-a, a istu temu razmatraće i Parlamentrani cetinjski forum.
„Siguran sam da će odbor dati novu formu komunikacije, koja će dati priliku zainteresovanim građanima da daju doprinos izbornom zakonodavstvu“, zaključio je Gvozdenović.