Teza da je NATO ekonomski klub država i da članstvo u Alijansi automatski povlači i ekonomski rast je netačna, ocijenjeno je iz Pokreta za neutralnost.
Izvršni direktor Pokreta za neutralnost, Stefan Đukić reagovao je na, kako je kazao, više istupa u posljednjim danima, među kojima su prije svega ono predsjednika skupštine, Ivana Brajovića, "u kojima se ponovo plasira lažna teza da je NATO ekonomski klub država i da članstvo u Alijansi automatski povlači i ekonomski rast".
"Kao i ranije, autori ovih izjava nijesu pokušavali da podacima obrazlože, podupru svoju tezu, već su, kao i u svim pitanjima pro-NATO kampanje, ostali na opštim mjestima i lijepim željama", kazao je Đukić.
Kako je rekao, najprirodnije je za primjer uzeti dvije posljednje članice NATO saveza, Hrvatsku i Albaniju, koje su ušle u Alijansu 2009. godine.
"Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske je 2008. godine bio 70.481 milijardi. Od 2009. godine i ulaska u Alijansu, ovaj parametar je u slobodnom padu i 2015. je, po podacima Svjetske banke, na daleko manjih 48.372 milijardi dolara. Najveći pad Hrvatska je zabilježila 2009. godine kada je bila u recesiji, čak 7.384 procenta", saopštio je Đukić.
U Hrvatskoj je padao i, kako je kazao, nivo direktnih stranih investicija. "Upravo ono za šta nam naši NATO propagandisti sugerišu da će rasti"
Đukić je ocijenio da ni rezultati Albanije nijesu mnogo bolji.
"BDP je sa 12.881 milijarde 2008. godine pao na 11.398 milijardi", naveo je on.
Đukić je dodao da je nezaposlenost sa 13 skočila na 17 odsto.
"Ako je NATO zaista ekonomski savez, onda je to vrlo loš savez", ocijenio je on.
Đukić je izrazio čuđenje kako se, kako je kazo, nešto može zvati ekonomskim savezom kada u njegovim osnivačkim i drugim aktima nema nijedne stavke koja se tiče carinskih tarifa, odnosa uvoza i izvoza, ne pominje se preferentna valuta za trgovinu i nema priče o kvotama.
"NATO članstvo ne stvara povoljnu ekonomsku klimu, već da to čine dobri zakoni, dobra praksa i pametna poreska politika", zaključio je Đukić.