Svako lice koje je rođeno van Crne Gore, a jedan roditelj mu je crnogorski državljanin, treba da stekne crnogorsko državljanstvo porijeklom, smatra poslanica Snežana Jonica.
Ona je predložila amandmane na izmjene i dopune Zakona o crnogorskom državljanstvu, smatrajući da su pojedina važeća rješenja nepravedna.
Prema tom rješenju, pravo na sticanje državljanstva Crne Gore porijeklom ima dijete čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, ako je rođeno u Crnoj Gori, a ako nije u toj državi to pravo ima samo ukoliko nema ili se odrekne državljanstva drugog roditelja.
U predloženom amandmanu se umjesto izraza dijete koristi lice, jer se smatra da pravo na sticanje državljkanstva porijeklom treba da bude vezano za državljastvo roditelja, a ne za starosnu dob lica koja po tom osnovu stiču državljanstvo.
„Smatramo da ovim amandmanom, ovo rješenje činimo pravednim prema svim građanima Crne Gore, prema potomcima onih koji su i svoj život i godine rada ugradioli u izgradnju bolje i pravednije Crne Gore“, kaže se u obrazloženju Jonice.
Izmjenama se pravo na sticanje državljanstva porijeklom omogućava djetetu čiji je jedan usvojioc crnogorski državljanin u slučaju potpunog usvojenja.
Važećim zakonom je predviđeno da crnogorsko državljanstvo prijemom stiče lice koje je u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori najmanje pet godina.
Amandmanom Jonice se zakonit i neprekiedan boravak u Crnoj Gori smanjuje na tri godine, jer se na taj način „poistovjećuje potreban period trajanja braka i trajanja boravka“.
Amandmanom se jasno regulišu posebna prava svih lica koja su državljani bivših republika SFRJ i veliki broj godina su živjeli i dalje žive u Crnoj Gori, ali su promjenom državno pravnog statusa Crne Gore prestali biti državljani države u kojoj žive, iako nijesu mijenjali mjesto prebivališta, odnosno boravka.
„Povlašćeni uslovi za prijem u crnogorsko državljanstvo se daju licima koja su imala ličnu kartu u Crnoj Gori do 3. juna 2006. godine, ukoliko zahtjev pod ovim uslovima podnesu do 31. decembra 2016. godine“, kaže se u obrazloženju.
Jonica podsjeća da je Skupština Crne Gore ranije donijela zaključke o vraćanju povjerenja u izborni proces kojim je jasno definisala obavezu da se u okviru seta izbornih zakona izvrše i promjene u zakonu o crnogorskom državljnstvu. „To se nije desilo, jer ovaj zakon političkim dogovorom nekih subjekata isključen i nije promijenjen“.
„Iz tih razloga se očekuje da jedan od rezultata „Vlade izbornog povjerenja“ bude i prihvatanje ovih amandmana“, navodi Jonica.