Poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović predao je danas u skupštinsku proceduru amandman kojim se predviđa ukidanje kriznog poreza, za koji smatra da ne može donijeti značajniju korist državnom budžetu i da predstavlja biznis barijeru.
Šehović je, u obrazloženju amandmana, naveo da produžavanje primjene kriznog poreza i u narednoj godini, sa poreskom stopom od 11 odsto, ne može donijeti značajniju korist državnom budžetu, usljed malog fiskalnog efekta koji bi bio ostvaren, kao i da bi, kao takav, predstavljao biznis barijeru koja bi nepotrebno opterećivala privredu.
„Ukidanjem kriznog poreza na lična primanja u bruto iznosu iznad 720 EUR, odnosno iznad 480 EUR neto iznosa, kako se to amandmanom predviđa, privreda bi se rasteretila nepotrebnog nameta, zarade bi se po tom osnovu blago povećale, proširila bi se poreska osnovica, smanjila bi evazija poreza, ali i bi se i podstakla domaća tražnja“, objasnio je Šehović.
On je podsjetio da je krizni porez na lična primanja opravdano uveden 2013. godine kao privremena mjera koja je imala za cilj da konsoliduje javne finansije ugrožene negativnim efektima krize. Ta mjera je trebalo da, sa druge strane, rastereti ispodprosječna primanja.
„Potreba za postojanjem kriznog poreza u narednoj godini je prestala, jer je nelogično da pri očekivanim stopama privrednog rasta iznad četiri odsto ostaje na snazi porez koji nazivamo kriznim“, saopštio je Šehović.
On smatra da je negativni fiskalni efekat od nekoliko miliona EUR, koji ukidanjem tog poreza nastaje, skoro zanemarljiv.
„Ukoliko ga treba nadoknađivati, onda bi društveno prihvatljivije bilo smanjiti zarade funkcionera, koje su predviđene najavljenim zakonom o zaradama u javnom sektoru, budući da za njegovu implementaciju treba izdvojiti čitavih 13 miliona EUR u neto iznosu“, rekao je Šehović.
On je naveo da se ukidanjem kriznog poreza stvaraju pretpostavke i za blago povećanje zarada, jer je za očekivati da poslodavci zaposlenima povećaju platu, makar za iznos za koji su im je smanjili prilikom uvođenja tog poreza prije dvije godine.
„Još važnije od toga je to što se na taj način podstiče domaća tražnja, koja je zbog stagnacije zarada i penzija na veoma niskom nivou, zbog čega se privredni rast koji ostvarujemo postiže dominantno zahvaljujući investicionoj potrošnji, odnosno uvoznoj tražnji, što svakako nije dovoljno“, kazao je Šehović.
On smatra da se na taj način privrednici lišavaju nepotrebne biznis barijere, koja im sa jedne strane predstavlja trošak, a sa druge izaziva problem nepotrebnog složenog administriranja koje im opterećuje poslovanje.
„Uz to se smanjuje evazija poreza, budući da oni koji su na granici prosječne zarade više nemaju motiva da bježeći u sivu zonu pokušavaju da izbjegavaju plaćanje poreza na dohodak“, zaključio je Šehović u obrazloženju.