Učesnici sledećih izbora po svoj prilici neće morati da prikupljaju potpise podrške izbornim listama pred članovima izbornih komisija.
Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika koja definiše obavezu prikupljanja potpisa podrške izbornim listama pred članovima izbornih komisija. Time je ova norma praktično već proglašena neustavnom, samo se čeka da se procedura njenog stavljanja van pravne snage dovede do kraja kroz usvajanje posebne odluke Ustavnog suda, piše Dan.
Podgorički dnevnik navodi da je takvu odluku Ustavni sud donio nakon što su inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 43 stav 6 Zakona o izboru odbornika i poslanika (Službeni list Crne Gore 14/14) predali Rade Bojović, Ilija Vujošević i Branko Lukovac.
Dan saznaje da je odluka Ustavnog suda da pokrene postupak u kojem će osporenu normu proglasiti neustavnom donijeta na osnovu stava sudija da se prikupljanjem potpisa podrške izbornim listama pred članovima opštinskih izbornih komisija povređuje Ustavom propisano načelo tajnosti glasanja. Po ocjeni Ustavnom suda, ovakvim načinom prikupljanja potpisa, a posebno imajući u vidu da opštinske izborne komisije čine predstavnici političkih partija, zadire se i u pravo birača na slobodan izbor.
Praksa Ustavnog suda je da se neustavnom smatra norma za koju se pokrene postupak ocjene ustavnosti. Pokretanje postupka samo po sebi već znači da je Ustavni sud procijenio da određena norma nije saglasna sa najvećim pravnim aktom. Dalji postupak, do konačne odluke Ustavnog suda, predstavlja u takvim slučajevima samo formalnost koja treba da rezultira verifikovanjem već zauzetog stava.
Dan navodi da ako Ustavni sud prihvatanjem inicijative za pokretanje postupka ocjene ustavnosti procijeni da određena norma ili akt nijesu saglasni sa Ustavom, sasvim je izvjesno da će takva biti i konačna odluka ove sudske instance.
Zakonsko rješenje prema kojem su građani dužni da podršku partijskim listama daju pred članovima opštinskih izbornih komisija više puta su osporavane u javnosti, podsjeća podgorički dnevnik.
Izborni zakon na osnovu osporene norme obavezivao je partije ili koalicije da obezbijede potpise najmanje 0,8 odsto birača, što je oko 4.100 građana koji se moraju potpisati pred članovima opštinskih izbornih komisija.
Ranije je Bojović podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti izbornih propisa koji, kako smatra, sadrže neustavne i nedemokratske norme koje derogiraju demokratski karakter države. Spornom normom o potpisima pred komisijama, kako se navodi, poziva se na očiglednu diskriminaciju vanparlamentarnih partija i građanskih grupa tokom procesa registracije političkih kandidata.