Za dugoročno održivi ekonomski rast Crne Gore potreban je prosperitet cijelog regiona - kazao je premijer Milo Đukanović na Bečkom samitu o zapadnom Balkanu na temu Ekonomska situacija i procesi reformi na zapadnom Balkanu.
Prosperitet se može postići definisanjem konkretnih djelotvornih politika, osnaživanjem makroekonomske stabilnosti i strukturnim reformama, ocijenio je premijer Đukanović.
„To podrazumijeva reformisanje neefikasne države i državne administracije, borbu protiv korupcije i kriminala, kvalitetnije javne usluge, reformu i privatizaciju neefikasnih javnih preduzeća, ali prije svega reformu tržišta rada, socijalnih sistema, obrazovanja i zdravstva“, rekao je Đukanović na Bečkom samitu o zapadnom Balkanu na temu Ekonomska situacija i procesi reformi na zapadnom Balkanu.
On je ocijenio da su te politike svakako potreban, ali i nedovoljan uslov za napredak.
„U regionu moramo stvarati povoljnije uslove za privlačenje investicija, a od Evropske unije (EU) očekujemo da pospješi proces oporavka i bržeg razvoja širim, strateški koncipiranim programom većih investicija u "čvrstu" i "meku" infrastrukturu i programe koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih“, rekao je Đukanović.
On je, kako je saopšteno iz Vlade, kazao da EU, iako suočena sa krupnim pitanjima i dilemama, ne bi smjela zapostaviti region.
„Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost i snaga Evrope“, ocijenio je Đukanović.
On je dodao da je Berlinski proces dao novi impuls evropskoj politici za zapadni Balkan i otvorio novu nadu za region.
„Pozdravljam odluku domaćina da ekonomija i reforme budu tema broj jedan. U tome je ključ razvoja i demokratizacije naših društava, izgradnje efiaksnih institucija i vladavine prava, ključ regionalne stabilnosti i zajedničke evropske budućnosti“, saopštio je Đukanović.
Prema njegovim rječima, gledano geografski, zapadni Balkan je naslonjen na razvijenu Evropu.
„Politički, on teži EU. Međutim, ekonomski posmatrano, oduvijek je bio, i danas je, evropska periferija“, naveo je Đukanović.
On je dodao da je tranzicija regiona kasnila za državama centralne i istočne Evrope deset godina.
„Tokom te posljednje decenije 20. vijeka bruto domaći proizvod (BDP) je u našim državama stagnirao. U nekima je prepolovljen. Industrijska struktura je bukvalno nestala. Infrastruktura, ako nije razrušena, propala je i zastarjela. U narednih 15 godina, od početka ovog vijeka do danas, smanjili smo zaostajanje u odnosu na prosječni dohodak EU, sa 27 odsto došli smo do 32 odsto“, precizirao je Đukanović.
Posljedice dugotrajuće ekonomske krize, kako je ocijenio, drastično se osjećaju na zapadnom Balkanu.
„Naše formalno i neformalno eurizovane ekonomije nijesu u mogućnosti da koriste depresijaciju valute za povećanje konkurentnosti. Takođe, nemaju pristup povoljnim sredstvima evropskih fondova. Umjesto povoljnih finansijskih sredstava dostupnih državama i privredi EU, balkanske zemlje i kompanije plaćaju relativno visoku cijenu kapitala“, poručio je Đukanović.
Uz unutrašnje slabosti i specifičnosti svake od država, slabe institucije i slabu povezanost lošom infrastrukturom, dostizanje globalne konkurentnosti, kako je ocijenio, liči na Sizifov posao.
„Stopa nezaposlenosti je u prosjeku preko 20 odsto. Nezaposlenost mladih je veća od 45 odsto“, dodao je Đukanović.
On je kazao da je region u zamci dvostrukog deficit, odnosno deficita tekućeg računa, u prosjeku sedam odsto i budžetskog deficita u prosjeku preko četiri odsto.
„Uz rastuće spoljne i javne dugove i nefleksibilne monetarne politike, region nema makroekonomskih instrumenata ni snage da značajnije ubrza ekonomski rast i smanji siromaštvo kroz velike razvojne projekte. Sve to region čini ekonomski, politički i socijalno ranjivim“, smatra Đukanović.
On je rekao da je, nakon anemičnog rasta od 0,3 odsto u prošloj i projekcije od 1,6 odsto u ovoj godini, prognoza da će uz brzi rast u naredne dvije, trogodišnji prosjek biti 2,3 odsto.
Imperativ je, kako je poručio Đukanović, ubrzanje rasta ekonomija i njegova dugoročna održivost.
Kada je u pitanju Crna Gora, Đukanović je saopštio da je od početka tranzicije, 2000. godine, BDP po stanovniku udvostručen.
„Očekivani prosječni rast za period od ove do 2017. godine je iznad tri odsto, znatno više od regionalnog prosjeka. Ako bi se zadržao ovaj trend rasta, a ekonomija EU rasla po stopi od jedan odsto, Crna Gora bi 2060. godine dostigla nivo dohotka EU“, zaključio je Đukanović.