RANCA/BEOGRAD, 31. 8. - Istoricar Slavenko Terzic u petak je, reagujuci na strajk gladju episkopa milesevskog Filareta na granicnom prelazu Ranca, izjavio Tanjugu da crnogorske vlasti zele da onemoguce djelovanje Srpske pravoslavne crkve i milesevske eparhije na dijelu pljevaljske opstine.
Rijec je o politickom motivu vlade Crne Gore koja zeli da zabranom ulaska vladici Filaretu, potisne aktivnost milesevskog episkopa, odnosno milesevske eparhije i da ogranici ili suzi na najmanju mogucu mjeru osnovna prava srpskog naroda u pljevaljskoj opstini", ocijenio je Terzic koji je i predsjednik Odbora za obnovu manastira Dovolja u kanjonu rijeke Tare, a koji je vladika milesevski trebalo da osvesta na Veliku Gospojinu.
Terzic smatra da je, od licne sudbine episkopa Filareta, daleko vaznije pitanje osnovnih vjerskih, nacionalnih i kulturnih prava srpskog naroda u pljevaljskoj opstini koji je vecinski, a kome su uskracena prava da ispovijeda svoju vjeru.
"Zvanicna Crna Gora samo prema Srbiji pokazuje svoju aroganciju i nadmenost, dok se prema drugim drzavama u okruzenju ponasa prilicno servilno, narocito prema Hrvatskoj", ocijenio je Terzic naglasavajuci da bi i reagovanje Srbije moralo da bude "daleko odlucnije i prema Crnoj Gori i prema Hagu".
"U pitanju je i autoritet Srbije, jer je jedan vladika Srpske pravoslavne crkve bez dokaza i bez ikakvog pravnog postupka onemogucen u svojoj vjerskoj misiji", rekao je Terzic i dodao da "vladici Filaretu ili treba suditi ili ga treba skinuti sa 'crne liste'".
Crna Gora se izdaje za "veceg katolika od pape", rekao je Terzic podsjetivsi da je i savjetnik haske tuziteljke Karle Del Ponte Anton Nikiforov objasnio da ne bi bilo nikakakvih posledica u slucaju vladikinog ulaska u tu zemlju.
Komentarisuci reagovanja nevladinih organizacija, Terzic je rekao da ona izazivaju veliko razocaranje i veliku tugu.
"Ocigledno je da su nevladine organizacije cije su glasnogovornice dame vrlo poznate u javnosti najobicnija transmisija politickih i vojnih centara moci", rekao je Terzic i dodao da one "sluze za razradjivanje glavnih politickih stavova donijetih u centralama moci - Hagu, Briselu ili Vasingonu".
"Za problem ljudskih prava, ako zelite da budete pravi borci, morate imati isti arsin za sve ljude, sto u Beogradu nije slucaj, jer ovdasnje nevladine organizacije ljude dijele na podobne i nepodobne i time se oni do kraja kompromituju izjavama koje smo culi", smatra Terzic.
Vladika milesevski Filaret koji je strajk gladju poceo 28. avgusta na Veliku Gospojinu nakon sto ga je policija u cetiri navrata onemogucila da udje u Crnu Goru, u petak cetvrtog dana strajka izjavio je Tanjugu da se osjeca dobro.
"Malo sam malaksao, secer i krvni pritisak su mi malo poviseni, ali ja se osjecam kao neko ko tri dana nije uzimao hranu", rekao je vladika koji je prije tri dana zapoceo strajk gladju ili takozvani potpuni post.
Filaret koji uzima iskljucivo vodu, ljekove i kafu, ogorcen je zbog toga sto, kako je rekao, neki sada “peru ruke” govoreci da ne znaju ni za kakve spiskove i da "spiskovi nisu pravljeni ni u vrijeme inkvizicije i da ko zna kakvi jos postoje".
Crnogorska vlast Filaretu zabranjuje ulazak s obrazlozenjem da se nalazi na "crnoj listi" Haskog tribunala osumnjicenih za pruzanje pomoci haskim beguncima.
Filaret je rekao da ga je u cetvrtak posjetilo mnogo gradjana medju kojima je bilo i mladih i da se ponovo, tu na livadi pored granicnog prelaza izmedju Srbije i Crne Gore, pjevalo uz kiselu vodu i sokove.
"Ovuda je juce proslo oko 800 osoba i sve je licilo na sabor", rekao je on i dodao da su dolazile grupe ljudi iz Kolasina, Bjelog Polja, Savnika, Niksica, Cacka, Rudoga, Ivanjice, Herceg Novog.
Vladika kaze da ga gradjani neprestano pozivaju telefonom, stizu mu pisma i telegrami, a posebno mu je drago - pismo od akademika Veselina Djuretica.
Prema Filaretovim rijecima, u cetvrtak su ga posjetile i medicinske ekipe, ali samoinicjativno, jer mu takva pomoc, kako je rekao, na srecu jos nije potrebna.
Zahvaljujuci svima koji ga podrzavaju, episkop milesevski je ponovio da je u stalnom kontaktu sa kolegama episkopima i clanovima Sinoda, a poruke i pisma je dobio od mnogih vladika, svestenstva i kaludjera i Grcke.
Prema njegovim rijecima, na livadi ispod satora redovno se odrzavaju liturgije, a za nedelju dana zakazano je nekoliko krstenja.
(Tanjug)
Izvor: MONDO