Crna Gora treba da nastavi da usklađuje trgovinsku politiku sa evropskom i raskine sve postojeće nekompaktibilne bilateralne sporazume prije pristupanja Uniji, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič.
„Da bi se obezbijedila nesmetana tranzicija, biće važno da Crna Gora razvije, prije samog članstva, instrumente i politike koji će biti bliži onima koji važe u EU“, kazao je Drobnič na javnoj debati o 30. pregovaračkom poglavlju - Vanjski odnosi, koju je organizovala Kancelarija glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, u saradnji sa Delegacijom EU i Britanskim savjetom.
Prema riječima Drobniča, Crna Gora je do sada bila uspješna u usklađivanju trgovinske politike sa trećim zemljama i svoje pozicije unutar međunarodnih organizacija sa politikama Evropske unije.
Govoreći o bilateralnim sporazumima, Drobnič je e objasnio da Crna Gora morati da raskine sve postojeće sporazume koji nijesu kompaktibilni sa obavezama koje proizilaze iz politika EU.
„Crna Gora će morati da odustane od svih sporazuma o slobodnoj trgovini prije samog pristupanja. Takođe će morati da se pobrine da svi trgovinski sporazumi ili ugovori budu u skladu sa EU“, naveo je Drobnič.
On je rekao da Crna Gora, iako je posvećena glavnim principima razvojne politike EU, tek treba da razvije sopstvenu razvojnu politiku i da gradi administrativne i finansijske kapacitete kako bi ispunila obaveze u ovoj oblasti.
Državni sekretar za evropske integracije, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da bi bilo dobro sagledati iskustva Hrvatske u prethodnim godinama.
„Bilo je dosta strahovanja da će Hrvatska ulaskom u EU izgubiti pogodnosti koje imala na tržištu Centralno-evropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Prema pokazateljima koje imamo od hrvatskih kolega, sada već možemo reći da je sačuvana trgovinska razmjena“, naveo Pejović.
Prema njegovim riječima, pregovaranje o Poglavlju 30 nije toliko tehnički zahtjevno.
„Nema tu toliko pravne tekovine da bismo imali previše posla, kao što imamo u nekim drugim poglavljima“, kazao je Pejović.
Šef Radne grupe za Poglavlje 30, Goran Šćepanović objasnio je da se to Poglavlje odnosi na Zajedničku trgovinsku politiku EU, bilateralne sporazume s trećim zemljama, razvojnu politiku i humanitarnu pomoć.
On je kazao da se od zemalja, koje su u procesu pristupanja, zahtijeva postepeno usklađivanje politika prema trećim zemljama i pozicija u međunarodnim organizacijama sa politikama i stavovima koje prihvataju EU i njene članice.
„Kada je riječ o zahtjevima u poglavlju razvojne politike i humanitarne pomoći , očekuje se da zemlja uskladi domaće zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, međunarodnim obavezama koje prihvataju države članice i da obezbijedi kapacitete za učestvovanje u razvojnoj i humanitarnoj pomoći namijenjenoj zemljama u razvoju i najmanje razvijenim državama“, rekao je Šćepanović.
Pedsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Svetlana Vuksanović, kazala je da Poglavlje 30 zahtijeva horizontalan pristup kreiranja politike zato što su teme ovog poglavlja usko povezane sa onima što je u drugim poglavljima, kao što je jedinstveno tržište, poljopriveda i ruralni razvoj, politika konkurencije i carina, preduzetništvo i industrijska politika.
Vuksanović je ocijenila da je potreban efikasan administrativni kapacitet koji u stanju da radi na svim međusektorskim pitanjima, da bi se postiglo uspješno kreiranje politike u ovoj oblasti.
Prema riječima Drobniča, Crna Gora je do sada bila uspješna u usklađivanju trgovinske politike sa trećim zemljama i svoje pozicije unutar međunarodnih organizacija sa politikama Evropske unije.
Govoreći o bilateralnim sporazumima, Drobnič je e objasnio da Crna Gora morati da raskine sve postojeće sporazume koji nijesu kompaktibilni sa obavezama koje proizilaze iz politika EU.
„Crna Gora će morati da odustane od svih sporazuma o slobodnoj trgovini prije samog pristupanja. Takođe će morati da se pobrine da svi trgovinski sporazumi ili ugovori budu u skladu sa EU“, naveo je Drobnič.
On je rekao da Crna Gora, iako je posvećena glavnim principima razvojne politike EU, tek treba da razvije sopstvenu razvojnu politiku i da gradi administrativne i finansijske kapacitete kako bi ispunila obaveze u ovoj oblasti.
Državni sekretar za evropske integracije, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da bi bilo dobro sagledati iskustva Hrvatske u prethodnim godinama.
„Bilo je dosta strahovanja da će Hrvatska ulaskom u EU izgubiti pogodnosti koje imala na tržištu Centralno-evropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Prema pokazateljima koje imamo od hrvatskih kolega, sada već možemo reći da je sačuvana trgovinska razmjena“, naveo Pejović.
Prema njegovim riječima, pregovaranje o Poglavlju 30 nije toliko tehnički zahtjevno.
„Nema tu toliko pravne tekovine da bismo imali previše posla, kao što imamo u nekim drugim poglavljima“, kazao je Pejović.
Šef Radne grupe za Poglavlje 30, Goran Šćepanović objasnio je da se to Poglavlje odnosi na Zajedničku trgovinsku politiku EU, bilateralne sporazume s trećim zemljama, razvojnu politiku i humanitarnu pomoć.
On je kazao da se od zemalja, koje su u procesu pristupanja, zahtijeva postepeno usklađivanje politika prema trećim zemljama i pozicija u međunarodnim organizacijama sa politikama i stavovima koje prihvataju EU i njene članice.
„Kada je riječ o zahtjevima u poglavlju razvojne politike i humanitarne pomoći , očekuje se da zemlja uskladi domaće zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, međunarodnim obavezama koje prihvataju države članice i da obezbijedi kapacitete za učestvovanje u razvojnoj i humanitarnoj pomoći namijenjenoj zemljama u razvoju i najmanje razvijenim državama“, rekao je Šćepanović.
Pedsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Svetlana Vuksanović, kazala je da Poglavlje 30 zahtijeva horizontalan pristup kreiranja politike zato što su teme ovog poglavlja usko povezane sa onima što je u drugim poglavljima, kao što je jedinstveno tržište, poljopriveda i ruralni razvoj, politika konkurencije i carina, preduzetništvo i industrijska politika.
Vuksanović je ocijenila da je potreban efikasan administrativni kapacitet koji u stanju da radi na svim međusektorskim pitanjima, da bi se postiglo uspješno kreiranje politike u ovoj oblasti.