Crna Gora se prema članstvu u Evropskoj uniji (EU) kreće dovoljnom brzinom i napredak je vidljiv, ocijenio je ambasador Švedske u Srbiji i Crnoj Gori Krister Asp, ukazujući na važnost sprovođenja donijetih zakona i akcionih planova.
“Iskreno mislim da se stvari kreću u pravom smjeru. Mislim da je Crna Gora tamo gdje bi trebalo da bude u pregovorima”, rekao je Asp u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se prema EU kreće dovoljnom brzinom a dostignuća su usklađena sa trajanjem pregovora.
„Sve ide dovoljnom brzinom, i ne vidim da bi uopšte mogli da idemo mnogo brže. Mislim da smo stigli tačno tamo gdje je do sad i trebalo da stignemo, ali ipak to ne znači da smo riješili sva pitanja“, naglasio je Asp.
On je ukazao na pitanja u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, čiji se značaj, kako je naveo, naglašava od samog početka pregovora sa Crnom Gorom, a u skladu sa novim pristupom proširivanju.
Asp, koji je jedan od vodećih švedskih stručnjaka za politiku proširenja i koji je bio u vrhu pregovaračkog tima tokom pristupanja te države EU, ukazao je na to da je Crna Gora otvorila skoro polovinu poglavlja, dodajući da smatra da je u odnosu na trajanje pregovora napravljen napredak.
On je naglasio značaj sprovođenja donijetih zakona i akcionih planova u raznim oblastima, i ocijenio da je ono krucijalno.
Asp je saglasan sa konstatacijom da je Crna Gora lider u pregovorima u regionu, objašnjavajući da ta uloga sa sobom nosi i određene odgovornosti.
„Crna Gora jeste lider zato što je daleko dogurala u procesu pristupanja, a to takođe šalje signal drugim državama regiona. Crna Gora ima i veliku odgovornost kada su u pitanju druge države koje na neki način zaostaju u procesu pristupanja u odnosu na nju“, objasnio je Asp.
On je naglasio da želi da vidi sve države Zapadnog Balkana kao buduće članice EU, dodajući da će to za pojedine od njih zahtijevati više vremena.
Asp je, kometarišući eventualni zamor od proširenja u okviru EU, podsjetio da je ona postojala i kada je Švedska pristupala EU. „Ali nam je to pošlo za rukom kada smo ispunili kriterijume“.
„Uvijek je postojao zamor u proširenju, a trik je ne obraćati previše pažnju na to, već obavljati svoj domaći zadatak, nastaviti usklađivanje sa standardima“, rekao je on, poručujući da će i Crna Gora postati članica ukoliko ispuni sve kriterijume.
Prema riječima Aspa, pominjanje klauzule balansa nije dobar način da se država motiviše tokom pregovora i ona, kako smatra, ne pomaže ni Crnoj Gori, ni EU.
Iz ugla Švedske, kako je objasnio, nije dobar način „gurati državu naprijed kroz prijetnje i uvođenje klauzule balansa“.
„Vjerujemo da se pitanja u okviru pristupanja mogu rješavati dijalogom. Mnogo je bolje diskutovati i reći gdje vjerujemo da je neophodno uraditi više kako bi se unaprijedio proces“, poručio je Asp.
Na pitanje da li smatra da postoji mogućnost aktiviranja klauzule i eventualne blokade pregovora, on je kazao da bi Švedska definitivno bila protiv toga.
„Najbolji rezultati se postižu kroz dijalog, ne mislim da su prijetnje dobar način“, ponovio je Asp.
On je poručio da je važno naglasiti da se učlanjenjem u EU neće automatski riješiti svi problemi koje država koja pregovara ima, ali na taj način se, kako je naveo, stvara soldina osnova za rešavanje izazova i problema koje su pred državom.
Asp je naglasio da Švedska snažno podržava politiku proširivanja EU.
„Razlog zbog kog je Švedska jedan od velikih podržavalaca politike proširenja je to što mi na proširenje gledamo i sa bezbjednosnog aspekta“.
Prema njegovim riječima, svako proširenje je bilo uspjeh, a proširenje donosi više bezbjednosti. “Pristupanje EU je ipak proces koji zahtijeva vrijeme”.
“Mislim da vam više činimo uslugu ako ukažemo na stvari na koje morate da obratite pažnju. Ukoliko to ne učinimo, ne ispunjamo svoju punu odgovornost”, rekao je Asp, objašnjavajući zašto je neophodno stalno insistiranje na postavjenim standardima.
Komentarišući druga pitanja, osim onih u okviru poglavlja 23 i 24, koja bi mogla biti zahtjevna u procesu pregovora i probleme koji postoje u oblasti zaštite životne sredine, Asp je kazao da će standardi u toj oblasti biti problematični, kao i da zahtijevaju dosta novca.
„Dostizanje standarda u oblasti zaštite životne sredine je zahtjevno, ali i skupo“, rekao je on, dodajući da će to biti „veliki izazov“.
To će, kako je objasnio, biti i skup proces, ali to, kako je objasnio, ne znači da će građani morati da nose sav teret jer će država imati podršku EU i drugih međunarodnih organizacija.
I tu je, kako je naglasio, važna promjena svijesti građana.
Komentarišući koncept vojne neutralnosti koji postoji kao alternativna članstvu Crne Gore u NATO-u, sa pozicije predstavnika države koja je kroz istoriju bila neutralna a ni danas nije članica nijedne vojne alijanse, Asp je rekao da je na državi da odlučuje o pitanjima bezbjednosti.
„Prije svega, Švedska više nije neutralna država, iako ne učestvujemo ni u jednoj vojnoj alijansi, ali to nas ne sprječava da veoma blisko sarađujemo sa, na primjer sa NATO-om, sa kojim imamo veoma blisku saradnju u okviru Partnerstva za mir“, objasnio je on.
Švedska, kao članica EU, kako je rekao, ne može ostati neutralna ako je bilo koja druga članica EU napadnuta.
„Kada je u pitanju Crna Gora, mi nemamo stav o tome da li ona treba da bude članica NATO-a, najvažnije je kazati da mi snažno podržavamo stav da svaka pojedinačna država tu odluku mora donijeti samostalno“, objasnio je Asp.
U potpunosti je, kako je naveo, na Crnoj Gori, njenoj Vladi i građanima da donesu odluku da li će postati članica NATO-a ili ne.
„Mi podržavamo pravo Crne Gore da odlučuje o svojoj bezbjednosti. Pored toga, i način na koji ćete to učiniti je u potpunosti na vama“, rekao je Asp.
Na pitanje da li, na osnovu iskustva Švedske, smatra da je neutralnost skuplja od priključivanja sistemu kolektivne bezbjednosti, Asp je ukazao na model švedske neutralnosti u periodu Hladnog rata.
„Neutralnost Švedske tokom Hladnog rata morala je biti podržana jakim sistemom nacionalne odbrane, a to jeste bilo skupo“, objasnio je Asp.
Izdvajanja Švedske za vojsku u tom periodu su, kako je podsjetio, bila visoka.
„To je jako važno, jer ako ste neutralna država morate biti sposobni i da pokažete da se možete braniti u slučaju krize“, objasnio je Asp.
Asp, koji funkciju ambasadora za Crnu Goru obavlja iz Beograda, u Crnoj Gori je boravio povodom predstavljanja švedskog pristupa feminističkoj spoljnoj politici.
Na pitanje šta švedski prstup feminističkoj spoljnoj politici znači u praksi, Asp je objasnio da je Vlada te države odlučila da pojača naglasak koji je već postojao na rodnoj ravnopravnosti i na onome što se sada zove feminističkim pristupom spoljnoj politici.
“To nije potpuno novo u švedskoj spoljnoj politici, zato što smo mi uvijek podržavali poštovanje ljudskih prava. Nova Vlada želi dodatno da naglasi značaj rodne ravnoporavnosti upravo kroz taj koncept”, rekao je on.
Rodna ravnopravnost se, kako je naveo, odražava i na pitanja bezbjednosti. “Mislimo da bi svi članovi društva trebalo bi da budu uključeni u sprječavanje konflikata”.
On je, komentarišući stanje u Crnoj Gori u oblasti rodne ravnopravnosti, kazao da je i u toj oblasti postignut vidan napredak u odnosu na vrijeme kada je stupio na dužnost, 2010. godine.
“Ukoliko poredite sa stanjem koje je postojalo kada sam ja došao ovdje prije skoro pet godina, Crna Gora je drugačije društvo, u pozitivnom smislu”, kazao je Asp.
On je objasnio da je to proces, pa se, kako je naveo, ništa ne može promijeniti “preko noći”.
“Postoji definitivno pozitivna promjena”, naglasio je Asp.
Problem sa rodnom neravnopravnošću, kako je naveo, postoji svuda u svijetu, pa i u Švedskoj. “To postoji svuda u svijetu i moramo da radimo zajedno, a posebno u okviru EU moramo blisko sarađivati i tražiti rješenje za problem koji nam je zajednički”.
Idealno rješenje za to, kako je naveo, u Švedskoj nijesu pronašli, “na tome se stalno mora raditi a zajedno možemo uraditi mnogo više”.
Asp je ukazao na to da su i u crnogorskom, kao i u ostalim društvima, glavne prepreke za ostvarivanje pune rodne ravnopravnosti zasnovane na tradiciji, sistemu mišljenja i obrazovanju.