Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je izmjene Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustučnih i akustičnih uređaja, čija bi naplata, morala biti veća.
Ministar finansija, Radoje Žugić kazao je na sjednici Odbora da je u pitanju mjera privremenog karaktera koja traje dvije godine.
"Razlog njenog donošenja obrazlaže se potrebom stabilizacije javnih finansija uz nastavak procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti", naveo je Žugić.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović kazao je da je dobro što su ukinuli takse na tarifna brojila i izašli u susret većinskim željama građana.
"Suma koja je naplaćena, odnosno nepunih milion eura od upotrebe duvanskih proizvoda za svo vrijeme važenja, odnosno nepunih hiljadu eura od taksi za akustične uređaje je mizerna. Uvjeren sam, znajući broj ovih objekata u Crnoj Gori i koliko građani konzumiraju duvanske proizvode i stepen buke koja se tu pušta, da je ovaj iznos morao da bude nekoliko miliona eura", ocijenio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, nadzor nad primjenom ovog Zakona nije bio potpun, pri čemu tu "leže" velika sredstva, makar se samo fokusirali na turističku sezonu gdje postoji ogroman potencijal za naplatu.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić smatra da je do sada naplata ovih taksi bila na dosta niskom nivou, a naročito kad je riječ o taksi za duvanske proizvode kada se ima u vidu da je praktično u svim objektima dozvoljeno pušenje.
On je podsjetio da je za nepune dvije godine naplaćeno oko 800 hiljada eura, a procjena je da će se od 1. januara do 2017. godine godišnje ubirati oko milion eura.
"Po ovom zakonu svi crnogorski ugostitelji plaćaju taksu jedan eura po metru kvadratnom i za 2013. imamo 172 hiljade, a u prošloj godini 594 hiljade eura. Nešto u implementaciji zakona nije bilo dobro - da li objekti nijesu poštovali zakon, da li inspekcija nije dovoljno radila svoj posao i da li su se u ovom zakonu implementirane kaznene odredbe", naveo je Jelić.
Žugić je kazao da usvajanje odredbi kasni mjesec i da će se tu morati djelovati amandmanski, jer ne može važiti od 1. januara.
»Iako je mnogo važnije pitanje nadzora za primjenu ovog zakona i za kontrolu i naplatu javnih prihoda. Nema prepreka da se ovo naplati«, kazao je Žugić.
Odbor je podržao i predložene izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim se mijenja stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje poslodavaca za 0,5 procentnih poena.
“Tako se sa jedne strane pravi teret poslodavcima, ali smo smanjili krizni porez 33 odsto, tako da su poslodavci u konsolodaciji djelimično rasterećeniji nego što su bili”, rekao je Žugić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović kazao je da Vlada uporno ide sa nametima privredi i građanima.
“Očigledno da postoji začarani krug i da imamo značajne sistemske probleme u održivosti javnih finansija. Da li su ukupni porezi i doprinosi u ijednoj zemlji veći nego u Crnoj Gori i gdje”, pitao je Đukanović.
On je podsjetio da je njihovo rješenje odbijeno, a odnosilo se na oporezivanje koje će voditi računa o tome kakva je socijalna situacija te porodice.
“Ne može da plata od 500 EUR osobe koja je jedino zaposlena u domaćinstvu od pet članova bude isto oporezovana kao i plata samca, koji isto ima 500 EUR. To je u zapadnoj Evropi primjenjen model”, rekao je Đukanović.
Žugić smatra da treba razmišljati o strukturnim reformama u zdravstvu i penzijskom sistemu.
“Moramo maksimalno racionalno realizovati javnu potrošnju u ovim oblastima i apelujem da zaustavimo takozvana povlaštena penzionisanja svih zaposlenih. Doći ćemo u situaciju da imamo najveći segment javne potrošnje, a to je penziona, neodrživ”, ocijenio je Žugić.
Odbor je usvojio i Predlog zakona o porezu na kafu, koja je do sada bila akcizni proizvod, a sada se tereti porezom.
Žugić je objasnio da se ne radi o novom povećanju, već očuvanju prihoda po tom osnovu.
Almer Kalač iz Bošnjačke stranke (BS) tražio je da se objasni koji je uticaj tog zakona na cijenu kafe.
"Nijesam saglasan sa terminologijom koja se ovdje koristi, jer se kafa u Crnoj Gori ne proizvodi, već uvozi. Ona ovdje pretrpi samo termičku, hemijsku ili mehaničku obradu", precizirao je Kalač.
Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem, Novo Radović objasnio je da je ranije akciza na cijenu kafe bila 20 odsto, a sada je 0,8 centi na sirovu kafu, a jedan eura na prženu kafu tako da je to otprilike slično opterećenje, čak i niže.
"Termin proizvođač je ovaj koji prerađuje kafu i to je opšte prihvaćena terminologija", dodao je Radović.
"Razlog njenog donošenja obrazlaže se potrebom stabilizacije javnih finansija uz nastavak procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti", naveo je Žugić.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović kazao je da je dobro što su ukinuli takse na tarifna brojila i izašli u susret većinskim željama građana.
"Suma koja je naplaćena, odnosno nepunih milion eura od upotrebe duvanskih proizvoda za svo vrijeme važenja, odnosno nepunih hiljadu eura od taksi za akustične uređaje je mizerna. Uvjeren sam, znajući broj ovih objekata u Crnoj Gori i koliko građani konzumiraju duvanske proizvode i stepen buke koja se tu pušta, da je ovaj iznos morao da bude nekoliko miliona eura", ocijenio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, nadzor nad primjenom ovog Zakona nije bio potpun, pri čemu tu "leže" velika sredstva, makar se samo fokusirali na turističku sezonu gdje postoji ogroman potencijal za naplatu.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić smatra da je do sada naplata ovih taksi bila na dosta niskom nivou, a naročito kad je riječ o taksi za duvanske proizvode kada se ima u vidu da je praktično u svim objektima dozvoljeno pušenje.
On je podsjetio da je za nepune dvije godine naplaćeno oko 800 hiljada eura, a procjena je da će se od 1. januara do 2017. godine godišnje ubirati oko milion eura.
"Po ovom zakonu svi crnogorski ugostitelji plaćaju taksu jedan eura po metru kvadratnom i za 2013. imamo 172 hiljade, a u prošloj godini 594 hiljade eura. Nešto u implementaciji zakona nije bilo dobro - da li objekti nijesu poštovali zakon, da li inspekcija nije dovoljno radila svoj posao i da li su se u ovom zakonu implementirane kaznene odredbe", naveo je Jelić.
Žugić je kazao da usvajanje odredbi kasni mjesec i da će se tu morati djelovati amandmanski, jer ne može važiti od 1. januara.
»Iako je mnogo važnije pitanje nadzora za primjenu ovog zakona i za kontrolu i naplatu javnih prihoda. Nema prepreka da se ovo naplati«, kazao je Žugić.
Odbor je podržao i predložene izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim se mijenja stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje poslodavaca za 0,5 procentnih poena.
“Tako se sa jedne strane pravi teret poslodavcima, ali smo smanjili krizni porez 33 odsto, tako da su poslodavci u konsolodaciji djelimično rasterećeniji nego što su bili”, rekao je Žugić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović kazao je da Vlada uporno ide sa nametima privredi i građanima.
“Očigledno da postoji začarani krug i da imamo značajne sistemske probleme u održivosti javnih finansija. Da li su ukupni porezi i doprinosi u ijednoj zemlji veći nego u Crnoj Gori i gdje”, pitao je Đukanović.
On je podsjetio da je njihovo rješenje odbijeno, a odnosilo se na oporezivanje koje će voditi računa o tome kakva je socijalna situacija te porodice.
“Ne može da plata od 500 EUR osobe koja je jedino zaposlena u domaćinstvu od pet članova bude isto oporezovana kao i plata samca, koji isto ima 500 EUR. To je u zapadnoj Evropi primjenjen model”, rekao je Đukanović.
Žugić smatra da treba razmišljati o strukturnim reformama u zdravstvu i penzijskom sistemu.
“Moramo maksimalno racionalno realizovati javnu potrošnju u ovim oblastima i apelujem da zaustavimo takozvana povlaštena penzionisanja svih zaposlenih. Doći ćemo u situaciju da imamo najveći segment javne potrošnje, a to je penziona, neodrživ”, ocijenio je Žugić.
Odbor je usvojio i Predlog zakona o porezu na kafu, koja je do sada bila akcizni proizvod, a sada se tereti porezom.
Žugić je objasnio da se ne radi o novom povećanju, već očuvanju prihoda po tom osnovu.
Almer Kalač iz Bošnjačke stranke (BS) tražio je da se objasni koji je uticaj tog zakona na cijenu kafe.
"Nijesam saglasan sa terminologijom koja se ovdje koristi, jer se kafa u Crnoj Gori ne proizvodi, već uvozi. Ona ovdje pretrpi samo termičku, hemijsku ili mehaničku obradu", precizirao je Kalač.
Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem, Novo Radović objasnio je da je ranije akciza na cijenu kafe bila 20 odsto, a sada je 0,8 centi na sirovu kafu, a jedan eura na prženu kafu tako da je to otprilike slično opterećenje, čak i niže.
"Termin proizvođač je ovaj koji prerađuje kafu i to je opšte prihvaćena terminologija", dodao je Radović.