Reforme na putu ka NATO i Evropskoj uniji (EU) nacionalni su interes i prioritet, kazao je premijer Milo Đukanović.
On je danas, u okviru premijerskog sata, odgovarajući na pitanje Sulja Mustafića iz Bošnjačke stranke, šta će Vlada uraditi u cilju ispunjavanja obaveza kako bi se zadovoljili kriterijumi za dobijanje poziva za članstvo u NATO do kraja sljedeće godine odgovorio da je planirano da Crna Gora nastavi tijesnu saradnju sa Alijasnom.
“Plan je da se nastavi snažna saradnja sa NATO s ciljem jačanja povjerenja i usvajanja najviših standarda u oblasti reforme obavještajnog sektora”, odgovorio je Đukanović.
On je podsjetio da je država imala realna očekivanja da dobije poziv za članstvo u NATO na nedavno održanom samitu proširenja u Kardifu.
“Integracija u NATO složen je i zahtjevan proces koji podrazumijeva temeljne reforme u cilju dostizanja odgovarajućih standarda, koje su neophodan, ali ne i jedini uslov za dobijanje poziva. Odluka da se država aspirant pozove u članstvo u velikoj mjeri zavisi i od širokih političko strateških konsideracija i prioriteta kojima su saveznici posvećeni u datom trenutku”, naveo je Đukanović.
On je najavio da će Vlada nastaviti dalju implementaciju reformi, posebno u četiri ključne oblasti: bezbjednost, vladavina prava, podrška javnosti i sektor odbrane.
“U dogovoru sa saveznicima definisan je Plan intenziviranih i fokusiranh razgovora koji sadrži precizne obaveze, mehanizme saradnje i komunikacije Crne Gore sa NATO u predstojećem periodu. Crna Gora će intenzivirati redovan politički dijalog sa NATO na svim nivoima, i bilateralno sa zemljama članicama”, kazao je Đukanović.
Kako je rekao, u oblasti reforme obavještajnog sektora preduzete su i u visokom stepenu ostvarene, sveobuhvatne sistemske mjere na svim nivoima.
“Stvaranje uslova za bezbjednost i viši profesionalni nivo slobodnih medija i novinara jedan je od naših prioriteta. U cilju unapređenja povjerenja između državnih institucija i medija, kao i unapređenja bezbjednog okruženja za rad novinara, izrađena je Analiza ugroženosti zaposlenih u medijima”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija do kraja decembra će sačiniti izvještaj o dosadašnjem toku vođenih istraga.
“U neposredno predstojećem periodu, odnosno u drugoj fazi javnog dijaloga, nastavićemo intenzivan rad na jačanju podrške članstvu, uključujući i medijsku kampanju, kako bi podrška u široj javnosti rasla u susret većinskoj, kakvu imamo u Skupštini. Posebnu ulogu u tom procesu imaće i neposredan angažman svih političkih partija koje podržavaju članstvo u NATO”, rekao je Đukanović.
On je kazao da je, kada je u pitanju reforma sektora odbrane, fokus na jačanju vojnog budžeta u skladu sa potrebama modernizacije opreme.
“Za sledeću godinu predložen je budžet u iznosu od 43,2 miliona EUR ili 1,2 odsto procijenjenog BDP, što je na nivou izdvajanja predviđenog Strategijskim pregledom odbrane”, rekao je Đukanović.
On je, na pitanje Milutina Simovića iz Demokratske partije socijalista, da prokomentariše Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu, odgovorio da su ocjene tog dokumenta u skladu sa očekivanjima.
“Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja u cjelini gledano su u okviru očekivanja. U Vladi taj dokument doživljavamo kao objektivan, partnerski pogled sa strane koji podstiče na akciju, a ne na polemiku sa autorima ocjena”, odgovorio je Đukanović.
Kako je rekao, cilj Izvještaja ni njegovih komentara nije da se utvrđuje istina o svakom aspektu procesa pridruživanja.
“Za nas je važno kako nas vide partneri, oni čiji dio porodice želimo da budemo, i šta predlažu da taj proces bude kvalitetniji. Izvještaj, registruje napredak u brojnim blastima i sugeriše buduće aktivnosti i mjere u pravcu prevazilaženja onih izazova koje je i Vlada prepoznala kao ključne u ovoj fazi procesa pristupanja”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u Vladi su saglasni da je vladavina prava, ne samo prioritetna oblast u procesu pregovora sa EU i NATO, već i jedan od krucijalnih uslova ekonomskog i demokratskog razvoja cijelog regiona.
“Istovremeno, insistiramo da to nije autonoman problem i da njegovo rješavanje podrazumijeva sinhronizovane napore i na planu prevazilaženja viševjekovne ekonomske zaostalosti regiona. Po nama, na tom planu od presudnog značaja biće blagovremena i adekvatna pomoć EU u razvoju nedostajuće infrastructure”, obrazložio je Đukanović.
On je, govoreći o predstojećim obavezama, rekao da je jasno da će i naredna godina biti godina nastavka reformi i dinamičnih pregovora.
“Na polju vladavine prava i dalje nas očekuje najviše posla. Tu mislim na usvajanje zakona kojima se zaokružuje normativni i institucionalni sistem u borbi protiv korupcije, kao što je zakon o sprečavanju korupcije, zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o finansiranju političkih partija, zakon o specijalnom tužilaštvu i zakon o lobiranju”, kazao je Đukanović.
Vlada će, dodao je on, nastaviti s realizacijom mjera koje imaju cilj stvaranje ambijenta za dinamičan privredni rast i unapređenje konkurentnosti privrede, dalje snaženje fiskalne stabilnosti i smanjenje nezaposlenosti.
„Kontinuirano ćemo unapređivati politike čiji je cilj podsticaj investicionih i preduzetničkih aktivnosti kako bismo stvorili uslove za otvaranje novih radnih mjesta i kvalitetniji život građana. Posebno važan dio vladinih aktivnosti biće usmjeren na jačanje državne uprave, kroz nastavak reformi i dostizanja višeg nivoa profesionalnosti zaposlenih“, rekao je Đukanović.
Darko Pajović iz Pozitivne pitao je premijera zašto nijesu primjenjivane zakonske norme u slučaju odobravanja i vraćanja kredita od države ali i banaka osobama koji su po saznanjima državnih organa Crne Gore „bezbjednosno interesantni“, misleći, prije svega, na slučaj Kalić.
Đukanović je rekao da je moguće da se desi da se odobri kredit nekome za koga se nekoliko godina kasnije ispostavi ne samo da je bezbjednosno interesantno lice, nego da bude krivično gonjen, čak i osuđen.
„I to se događalo, ne samo u crnogorskoj bankarskoj praksi. Da li to znači da bi banke, pa i država trebalo da budu odgovorni što nijesu bili u stanju da predvide da bi vlasnik preduzeća, ili fizičko lice, kome je odobren kredit, ubudućnosti mogao počiniti neko krivično djelo“, rekao je Đukanović.
On je, ako postoji bilo kakva dalja nejasnoća u radu banaka u odobravanju kredita pojedinim pravnim i fizičkim licima, ohrabrio Pajovića i ostale članove parlamenta da upute pitanje Centralnoj banci Crne Gore, „uz napomenu da predsjednik Vlade, niti Vlada nema ekskluzivu u komunikaciji sa regulatorom bankarskog sektora“.
Đukanović je rekao da je elementarno netačna tvrdnja da je predložio prekid pregovora Crne Gore sa EU, poput Islanda.
„Rekao sam da je proces pridruživanja dvostrani proces, da u njemu svako ima rpavo da učestvuje,d aje doprinos, sugestije, jedino ako vi sugerišete da ne treba da budemo partneri, nego poslušnici diktata koji dolaze sa druge adrese. Ja to ne mislim, makar dolazili iz Brisela“, dodao je on.
“Plan je da se nastavi snažna saradnja sa NATO s ciljem jačanja povjerenja i usvajanja najviših standarda u oblasti reforme obavještajnog sektora”, odgovorio je Đukanović.
On je podsjetio da je država imala realna očekivanja da dobije poziv za članstvo u NATO na nedavno održanom samitu proširenja u Kardifu.
“Integracija u NATO složen je i zahtjevan proces koji podrazumijeva temeljne reforme u cilju dostizanja odgovarajućih standarda, koje su neophodan, ali ne i jedini uslov za dobijanje poziva. Odluka da se država aspirant pozove u članstvo u velikoj mjeri zavisi i od širokih političko strateških konsideracija i prioriteta kojima su saveznici posvećeni u datom trenutku”, naveo je Đukanović.
On je najavio da će Vlada nastaviti dalju implementaciju reformi, posebno u četiri ključne oblasti: bezbjednost, vladavina prava, podrška javnosti i sektor odbrane.
“U dogovoru sa saveznicima definisan je Plan intenziviranih i fokusiranh razgovora koji sadrži precizne obaveze, mehanizme saradnje i komunikacije Crne Gore sa NATO u predstojećem periodu. Crna Gora će intenzivirati redovan politički dijalog sa NATO na svim nivoima, i bilateralno sa zemljama članicama”, kazao je Đukanović.
Kako je rekao, u oblasti reforme obavještajnog sektora preduzete su i u visokom stepenu ostvarene, sveobuhvatne sistemske mjere na svim nivoima.
“Stvaranje uslova za bezbjednost i viši profesionalni nivo slobodnih medija i novinara jedan je od naših prioriteta. U cilju unapređenja povjerenja između državnih institucija i medija, kao i unapređenja bezbjednog okruženja za rad novinara, izrađena je Analiza ugroženosti zaposlenih u medijima”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija do kraja decembra će sačiniti izvještaj o dosadašnjem toku vođenih istraga.
“U neposredno predstojećem periodu, odnosno u drugoj fazi javnog dijaloga, nastavićemo intenzivan rad na jačanju podrške članstvu, uključujući i medijsku kampanju, kako bi podrška u široj javnosti rasla u susret većinskoj, kakvu imamo u Skupštini. Posebnu ulogu u tom procesu imaće i neposredan angažman svih političkih partija koje podržavaju članstvo u NATO”, rekao je Đukanović.
On je kazao da je, kada je u pitanju reforma sektora odbrane, fokus na jačanju vojnog budžeta u skladu sa potrebama modernizacije opreme.
“Za sledeću godinu predložen je budžet u iznosu od 43,2 miliona EUR ili 1,2 odsto procijenjenog BDP, što je na nivou izdvajanja predviđenog Strategijskim pregledom odbrane”, rekao je Đukanović.
On je, na pitanje Milutina Simovića iz Demokratske partije socijalista, da prokomentariše Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu, odgovorio da su ocjene tog dokumenta u skladu sa očekivanjima.
“Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja u cjelini gledano su u okviru očekivanja. U Vladi taj dokument doživljavamo kao objektivan, partnerski pogled sa strane koji podstiče na akciju, a ne na polemiku sa autorima ocjena”, odgovorio je Đukanović.
Kako je rekao, cilj Izvještaja ni njegovih komentara nije da se utvrđuje istina o svakom aspektu procesa pridruživanja.
“Za nas je važno kako nas vide partneri, oni čiji dio porodice želimo da budemo, i šta predlažu da taj proces bude kvalitetniji. Izvještaj, registruje napredak u brojnim blastima i sugeriše buduće aktivnosti i mjere u pravcu prevazilaženja onih izazova koje je i Vlada prepoznala kao ključne u ovoj fazi procesa pristupanja”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u Vladi su saglasni da je vladavina prava, ne samo prioritetna oblast u procesu pregovora sa EU i NATO, već i jedan od krucijalnih uslova ekonomskog i demokratskog razvoja cijelog regiona.
“Istovremeno, insistiramo da to nije autonoman problem i da njegovo rješavanje podrazumijeva sinhronizovane napore i na planu prevazilaženja viševjekovne ekonomske zaostalosti regiona. Po nama, na tom planu od presudnog značaja biće blagovremena i adekvatna pomoć EU u razvoju nedostajuće infrastructure”, obrazložio je Đukanović.
On je, govoreći o predstojećim obavezama, rekao da je jasno da će i naredna godina biti godina nastavka reformi i dinamičnih pregovora.
“Na polju vladavine prava i dalje nas očekuje najviše posla. Tu mislim na usvajanje zakona kojima se zaokružuje normativni i institucionalni sistem u borbi protiv korupcije, kao što je zakon o sprečavanju korupcije, zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o finansiranju političkih partija, zakon o specijalnom tužilaštvu i zakon o lobiranju”, kazao je Đukanović.
Vlada će, dodao je on, nastaviti s realizacijom mjera koje imaju cilj stvaranje ambijenta za dinamičan privredni rast i unapređenje konkurentnosti privrede, dalje snaženje fiskalne stabilnosti i smanjenje nezaposlenosti.
„Kontinuirano ćemo unapređivati politike čiji je cilj podsticaj investicionih i preduzetničkih aktivnosti kako bismo stvorili uslove za otvaranje novih radnih mjesta i kvalitetniji život građana. Posebno važan dio vladinih aktivnosti biće usmjeren na jačanje državne uprave, kroz nastavak reformi i dostizanja višeg nivoa profesionalnosti zaposlenih“, rekao je Đukanović.
Darko Pajović iz Pozitivne pitao je premijera zašto nijesu primjenjivane zakonske norme u slučaju odobravanja i vraćanja kredita od države ali i banaka osobama koji su po saznanjima državnih organa Crne Gore „bezbjednosno interesantni“, misleći, prije svega, na slučaj Kalić.
Đukanović je rekao da je moguće da se desi da se odobri kredit nekome za koga se nekoliko godina kasnije ispostavi ne samo da je bezbjednosno interesantno lice, nego da bude krivično gonjen, čak i osuđen.
„I to se događalo, ne samo u crnogorskoj bankarskoj praksi. Da li to znači da bi banke, pa i država trebalo da budu odgovorni što nijesu bili u stanju da predvide da bi vlasnik preduzeća, ili fizičko lice, kome je odobren kredit, ubudućnosti mogao počiniti neko krivično djelo“, rekao je Đukanović.
On je, ako postoji bilo kakva dalja nejasnoća u radu banaka u odobravanju kredita pojedinim pravnim i fizičkim licima, ohrabrio Pajovića i ostale članove parlamenta da upute pitanje Centralnoj banci Crne Gore, „uz napomenu da predsjednik Vlade, niti Vlada nema ekskluzivu u komunikaciji sa regulatorom bankarskog sektora“.
Đukanović je rekao da je elementarno netačna tvrdnja da je predložio prekid pregovora Crne Gore sa EU, poput Islanda.
„Rekao sam da je proces pridruživanja dvostrani proces, da u njemu svako ima rpavo da učestvuje,d aje doprinos, sugestije, jedino ako vi sugerišete da ne treba da budemo partneri, nego poslušnici diktata koji dolaze sa druge adrese. Ja to ne mislim, makar dolazili iz Brisela“, dodao je on.