Crna Gora je napredovala u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, dok je u dijelu borbe protiv korupcije neophodno jačanje ukupnih kapaciteta, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije o napretku.
U Izvještaju, u koji je agencija MINA imala uvid, navodi se da je napredak u oblasti borbe protiv korupcije ograničen.
„Pravni okvir mora biti ojačan. U iščekivanju da nova agencija za borbu protiv korupcije bude formirana, kapaciteti postojećih institucija koje se bore protiv korupcije moraju biti unaprijeđeni i moraju imati proaktivniji pristup“, dodaje se u Izvještaju.
Sistem kontrole konfikta interesa i prijavljivljivanja imovine, dodaje se, nije efikasan.
Ističe se da nakon što je Ustavni sud poništio znatan broj amandmana na Zakon o finansiranju partija, Crna Gora mora da osigura da se pravni okvir u toj oblasti uskladi sa evropskim standardima i najboljom praksom i da obezbijedi sprovođenje, uključujući i primjenu kazni gdje je neophodno.
„Potrebni su pojačani napori u istraživanju, procesuiranju i osuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou i sistemsku zloupotrebu službenog položaja u svrhu sticanja materijalne koristi. Saradnja između tužilaštva i policije u istražnom procesu treba da bude unaprijeđena. Efekti antikoruptivnih mjera su dosad bili ograničeni. Korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem.
Kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, u Izvještaju se kaže da je potrebno da zakoni jasnije definišu ulogu pravosuđa i policije u istragama. „Crna Gora je nastavila da bilježi rezultate u borbi protiv droge i novi slučajevi otvoreni za krijumčarenje ljudi. S druge strane, više treba da bude urađeno u borbi protiv trgovine ljudima, sajber kriminala i pranja novca. Finansijske istrage i oduzimanje imovine još nije primijenjeno sistematično“.
Dodaje se da je ostvaren određeni napredak u reformi javne uprave, dok se još mora raditi na daljem jačanju kvaliteta zakona i lokalne administracije.
„Crna Gora mora da se pozabavi neophodnom reformom upravljanja javnim finansijama i da obezbijedi sprovođenje reformi. Javna uprava mora biti dalje racionalizovana i treba obezbijediti ojačane administrativne kapacitete za EU integracije“, kaže se u dokumentu.
Kako se navodi, napravljen je određen napredak u oblasti reforme pravosuđa, ali ključne reforme za izbor i unaprijeđenje sudija i tužilaca još su, kako se kaže, na čekanju.
„Efikasnost pravosuđa mora biti ojačana. Crna Gora mora da poboljša napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i da efikasno istraži, procesuira, ispita i kazni ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima“, kaže se u Izvještaju.
U Izvještaju se, o dijelu o lokalnim izborima, navodi da su izbore obilježili navodi o zloupotrebi državnih resursa u izborne svrhe, kupovini glasova i nepravuilnostima u biračkom spisku. „Svi navodi o nepravilnostima moraju biti ispitani, i gdje je neophodno, procesuirani nadležnim organima“.
„Formiranje novih lokalnih organa je, zbog polarizovane političke klime, bilo u određenim opštinama otežano“, navodi se u Izvještaju EK.
Kako piše u dokumentu, izborno zakonodavstvo je unaprijeđeno, iako važna pitanja treba da budu tretirana u skladu sa međunarodnim preporukama.
„Lokalni izbori su pokazali da povjerenje javnosti u izborni sistem još nije postignuto. Nove odredbe moraju biti efektivno sprovedene. Crna Gora mora obezbijediti usklađenost pravnog okvira u oblasti finansiranja partija sa standardima EU, kao i sa najboljim praksama“, ocjenjuje se u Izvještaju.
U dijelu o parlamentu, u Izvještaju se navodi da je usvajanje rezolucija o pristupanje Crne Gore Uniji korak naprijed u definisanju uloge parlamenta u procesu prisupanja.
„Nastavlja se sa unaprijeđenjem transparentnosti, a zakonodavne aktivnosti parlamenta su porasle i moraju još biti ojačane. Parlament je nastavio da ojačava svoju nadzornu ulogu, kroz kontrolna i konsultativna saslušanja. Zaključci usvojeni na saslušanjima moraju biti efektifnije razmotreni i sprovedeni“, piše u dokumentu i dodaje se da administrativni kapaciteti parlamenta moraju biti ojačani.
U dijelu o Vladi, navodi se da je ona fokusirana na EU integracije. „Pregovaračke strukture su ojačane, kao i kapaciteti Ministarstva vanjskih poslova i evropskih itnegracija za koordinisanje procesom pristupanja“.
„Koordinacija različitih institucija mora biti ojačana. Napori za ojačanjem transparentnosti Vlade su dali ograničene rezultate. Mora biti izgrađena transparentna, efikasna i odgovorna lokalna administracija. Finansijska i administrativna održivost mora biti kriterijum za stvaranje novih opština“, kaže se u Izvještaju.
U oblasti ljudskih prava i zaštite manjina, napravljen je napredak u oblasti osnovnih prava i država, kako se navodi, postepeno prihvata mehanizme iz ratifikovanih međunarodnih konvencija.
RAE populacija se, kako je ocijenjeno, suočava sa diskriminacijom, posebno u oblasti zapošljavanja, zdravstvene zaštite i rješavanja stambenih pitanja.
„Napredak je učinjen kad je u pitanju LGBTI populacija, posebno kroz jačanje kapaciteta policije i javnih službenika. Napadi na pripadnike i aktiviste LGBTI populacije su nastavljeni, odražavajući široko rasprostranjeno neprijateljstvo prema seksualnim različitostima“, ističe se u Izvještaju.
Ocjenjuje se da Crna Gora nastavlja da ima aktivnu ulogu u regionalnoj saradnji i održava dobre odnose sa susjednim zemljama koje su u procesu pristupanja EU ili su zemlje članice.
U dijelu koji se odnosi na poglavlje 23, kaže se da nezavisnost i nepristrasnost u radu Sudskog i Tužilačkog savjeta mora biti obezbijeđena, a budžet i broj zaposlenih povećan.
„Kriterijumi za imenovanja i unaprijeđenja i dalje su nejasni i sudije nijesu ocjenjivane na osnovu jasno definisanih kriterijuma. Osnov za donošenje odluka nije u potpunosti dokumentovan. Transparentnost Sudskog savjeta, kad je u pitanju objavljivanje informacija o donešenim odlukama, je poboljšana, dok se transparentnost VDT-a u tom dijelu mora poboljšati“, kaže se u dokumentu EK.
Dodaje se i da je broj pomilovanja predsjednika države značajno opao u prošloj u odnosu na 2012. godinu, sa 146 na 49, kao i da je dužina sudskih procesa smanjena.
Kad je u pitanju unutrašnje bavljenje ratnim zločinima, navodi se da nijesu pokazani ozbiljni napori u suočavanju sa nekažnjivošću. „Crnogorski sudovi i pravosudni organi naizgled se prije opredjuljuju za formalan pristup sprovođenja mjera iz akcionog plana u ovoj oblasti“.
U oblasti borbe protiv korupcije, kaže se da Crna Gora mora da ojača svoje ukupne kapacitete za koordinisanje, sprovođenje i andgledanje svih planiranih mjera. „Kako se navodi, skupštinski Odbor za antikorupciju dosad nije ostvario svoj puni potencijal i nije bio aktivno uključen u donošenje antikorupcijskih zakona“.
„Institucionalni i operativni kapaciteti tužilaca, sudija i policije u borbi protiv korupcije su i dalje nedovoljni. Tužilaštvu, uključujući specijalnog tužioca, nedostaje administrativno osoblje. Neophodna je dalja specijalizacija i edukacija na svim nivoima. Kapaciteti za sprovođenje finansijskih istraga u slučajevima korupcije moraju biti poboljšani“, piše u Izvještaju.
Dodaje se da je napredak u ostvarenim rezultatima u istragama, gonjenju i presudama u slučajevima, uključujući i onu na visokom nivou, ograničen. „Nekoliko istraga, koje uključuju i dva sadašnja i dva bivša gradonačelnika, je pokrenuto, sa ishodom u dva slučaja dosad. Nije bilo osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou“.
„Organi za sprovođenje zakona, nemaju proaktivan pristup kad su u pitanju navodi o korupciji, posebno za slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike. Veliki broj istraga za prijavljene prekršaje u vezi sa korupcijom nikad ne završavaju osudom“, piše u Izvještaju.
Navodi se i da postoji snažna i hitna potreba za unaprijeđenjem i jačanjem mehanizama kontrole i inspekcije u okviru javne administracije, a u cilju poboljašanja njihove saradnje sa sa izvršnim organima.
„Sloboda izražavanja je ugrožena novim slučajevima nasilja nad novinarima i napadima na imovinu medija. Pojedini slučajevi napada na novinare i imovinu medija su uspješno istraženi i procesuirani, dok je u drugim slučajevima istraga na čekanju i počinioci i naručioci su neidentifikovani. Sve u svemu, nasilje nad novinarima i dalje ozbiljno zabrinjava. Starijim slučajevima se posebno mora posvetiti pažnja, kako ne bi zasterjeli“, poručeno je iz EK.
Crna Gora, dodaje se, nastavlja da podržava slobodu okupljanja i udruživanja, napredak kad su u pitanju prava žena i rodna ravnopravnost ostaje ograničen, dok se nastavlja sa sprovođenjem prava djece.
U dijelu o poglavlju 24, navodi se da je Crna Gora napravila izvjestan napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti i da se aktivnosti sprovode po planu.
„Crna Gora sad treba da počne sa usklađivanjem pravnog i institucionalnog napretka sa boljim rezultatima na terenu u smislu postizanja održivog bilansa rezultata u raznim oblastima. Usklađivanje sa pravnim tekovinama EU u dijelu migracije, azila i viza još je u početnoj fazi“, navodi se u Izvještaju.
Crna Gora je, dodaje se, aktivno uključena u regionalnu, međunarodnu i pravosunu saradnju.
„U oblasti organizovanog kriminala, zahtjeva se jasnije definisanje uloge pravosuđa i policije u istragama. Crna Gora je nastavila da bilježi rezultate u borbi protiv droge i novi slučajevi otvoreni za krijumčarenje ljudi. S druge strane, više treba da bude urađeno u borbi protiv trgovine ljudima, sajber kriminala i pranja novca. Finansijske istrage i oduzimanje imovine još nije primijenjeno sistematično“, navodi se u Izvještaju.
Dodaje se da pravni okvir za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma mora biti usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima.
„Pravni okvir mora biti ojačan. U iščekivanju da nova agencija za borbu protiv korupcije bude formirana, kapaciteti postojećih institucija koje se bore protiv korupcije moraju biti unaprijeđeni i moraju imati proaktivniji pristup“, dodaje se u Izvještaju.
Sistem kontrole konfikta interesa i prijavljivljivanja imovine, dodaje se, nije efikasan.
Ističe se da nakon što je Ustavni sud poništio znatan broj amandmana na Zakon o finansiranju partija, Crna Gora mora da osigura da se pravni okvir u toj oblasti uskladi sa evropskim standardima i najboljom praksom i da obezbijedi sprovođenje, uključujući i primjenu kazni gdje je neophodno.
„Potrebni su pojačani napori u istraživanju, procesuiranju i osuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou i sistemsku zloupotrebu službenog položaja u svrhu sticanja materijalne koristi. Saradnja između tužilaštva i policije u istražnom procesu treba da bude unaprijeđena. Efekti antikoruptivnih mjera su dosad bili ograničeni. Korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem.
Kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, u Izvještaju se kaže da je potrebno da zakoni jasnije definišu ulogu pravosuđa i policije u istragama. „Crna Gora je nastavila da bilježi rezultate u borbi protiv droge i novi slučajevi otvoreni za krijumčarenje ljudi. S druge strane, više treba da bude urađeno u borbi protiv trgovine ljudima, sajber kriminala i pranja novca. Finansijske istrage i oduzimanje imovine još nije primijenjeno sistematično“.
Dodaje se da je ostvaren određeni napredak u reformi javne uprave, dok se još mora raditi na daljem jačanju kvaliteta zakona i lokalne administracije.
„Crna Gora mora da se pozabavi neophodnom reformom upravljanja javnim finansijama i da obezbijedi sprovođenje reformi. Javna uprava mora biti dalje racionalizovana i treba obezbijediti ojačane administrativne kapacitete za EU integracije“, kaže se u dokumentu.
Kako se navodi, napravljen je određen napredak u oblasti reforme pravosuđa, ali ključne reforme za izbor i unaprijeđenje sudija i tužilaca još su, kako se kaže, na čekanju.
„Efikasnost pravosuđa mora biti ojačana. Crna Gora mora da poboljša napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i da efikasno istraži, procesuira, ispita i kazni ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima“, kaže se u Izvještaju.
U Izvještaju se, o dijelu o lokalnim izborima, navodi da su izbore obilježili navodi o zloupotrebi državnih resursa u izborne svrhe, kupovini glasova i nepravuilnostima u biračkom spisku. „Svi navodi o nepravilnostima moraju biti ispitani, i gdje je neophodno, procesuirani nadležnim organima“.
„Formiranje novih lokalnih organa je, zbog polarizovane političke klime, bilo u određenim opštinama otežano“, navodi se u Izvještaju EK.
Kako piše u dokumentu, izborno zakonodavstvo je unaprijeđeno, iako važna pitanja treba da budu tretirana u skladu sa međunarodnim preporukama.
„Lokalni izbori su pokazali da povjerenje javnosti u izborni sistem još nije postignuto. Nove odredbe moraju biti efektivno sprovedene. Crna Gora mora obezbijediti usklađenost pravnog okvira u oblasti finansiranja partija sa standardima EU, kao i sa najboljim praksama“, ocjenjuje se u Izvještaju.
U dijelu o parlamentu, u Izvještaju se navodi da je usvajanje rezolucija o pristupanje Crne Gore Uniji korak naprijed u definisanju uloge parlamenta u procesu prisupanja.
„Nastavlja se sa unaprijeđenjem transparentnosti, a zakonodavne aktivnosti parlamenta su porasle i moraju još biti ojačane. Parlament je nastavio da ojačava svoju nadzornu ulogu, kroz kontrolna i konsultativna saslušanja. Zaključci usvojeni na saslušanjima moraju biti efektifnije razmotreni i sprovedeni“, piše u dokumentu i dodaje se da administrativni kapaciteti parlamenta moraju biti ojačani.
U dijelu o Vladi, navodi se da je ona fokusirana na EU integracije. „Pregovaračke strukture su ojačane, kao i kapaciteti Ministarstva vanjskih poslova i evropskih itnegracija za koordinisanje procesom pristupanja“.
„Koordinacija različitih institucija mora biti ojačana. Napori za ojačanjem transparentnosti Vlade su dali ograničene rezultate. Mora biti izgrađena transparentna, efikasna i odgovorna lokalna administracija. Finansijska i administrativna održivost mora biti kriterijum za stvaranje novih opština“, kaže se u Izvještaju.
U oblasti ljudskih prava i zaštite manjina, napravljen je napredak u oblasti osnovnih prava i država, kako se navodi, postepeno prihvata mehanizme iz ratifikovanih međunarodnih konvencija.
RAE populacija se, kako je ocijenjeno, suočava sa diskriminacijom, posebno u oblasti zapošljavanja, zdravstvene zaštite i rješavanja stambenih pitanja.
„Napredak je učinjen kad je u pitanju LGBTI populacija, posebno kroz jačanje kapaciteta policije i javnih službenika. Napadi na pripadnike i aktiviste LGBTI populacije su nastavljeni, odražavajući široko rasprostranjeno neprijateljstvo prema seksualnim različitostima“, ističe se u Izvještaju.
Ocjenjuje se da Crna Gora nastavlja da ima aktivnu ulogu u regionalnoj saradnji i održava dobre odnose sa susjednim zemljama koje su u procesu pristupanja EU ili su zemlje članice.
U dijelu koji se odnosi na poglavlje 23, kaže se da nezavisnost i nepristrasnost u radu Sudskog i Tužilačkog savjeta mora biti obezbijeđena, a budžet i broj zaposlenih povećan.
„Kriterijumi za imenovanja i unaprijeđenja i dalje su nejasni i sudije nijesu ocjenjivane na osnovu jasno definisanih kriterijuma. Osnov za donošenje odluka nije u potpunosti dokumentovan. Transparentnost Sudskog savjeta, kad je u pitanju objavljivanje informacija o donešenim odlukama, je poboljšana, dok se transparentnost VDT-a u tom dijelu mora poboljšati“, kaže se u dokumentu EK.
Dodaje se i da je broj pomilovanja predsjednika države značajno opao u prošloj u odnosu na 2012. godinu, sa 146 na 49, kao i da je dužina sudskih procesa smanjena.
Kad je u pitanju unutrašnje bavljenje ratnim zločinima, navodi se da nijesu pokazani ozbiljni napori u suočavanju sa nekažnjivošću. „Crnogorski sudovi i pravosudni organi naizgled se prije opredjuljuju za formalan pristup sprovođenja mjera iz akcionog plana u ovoj oblasti“.
U oblasti borbe protiv korupcije, kaže se da Crna Gora mora da ojača svoje ukupne kapacitete za koordinisanje, sprovođenje i andgledanje svih planiranih mjera. „Kako se navodi, skupštinski Odbor za antikorupciju dosad nije ostvario svoj puni potencijal i nije bio aktivno uključen u donošenje antikorupcijskih zakona“.
„Institucionalni i operativni kapaciteti tužilaca, sudija i policije u borbi protiv korupcije su i dalje nedovoljni. Tužilaštvu, uključujući specijalnog tužioca, nedostaje administrativno osoblje. Neophodna je dalja specijalizacija i edukacija na svim nivoima. Kapaciteti za sprovođenje finansijskih istraga u slučajevima korupcije moraju biti poboljšani“, piše u Izvještaju.
Dodaje se da je napredak u ostvarenim rezultatima u istragama, gonjenju i presudama u slučajevima, uključujući i onu na visokom nivou, ograničen. „Nekoliko istraga, koje uključuju i dva sadašnja i dva bivša gradonačelnika, je pokrenuto, sa ishodom u dva slučaja dosad. Nije bilo osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou“.
„Organi za sprovođenje zakona, nemaju proaktivan pristup kad su u pitanju navodi o korupciji, posebno za slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike. Veliki broj istraga za prijavljene prekršaje u vezi sa korupcijom nikad ne završavaju osudom“, piše u Izvještaju.
Navodi se i da postoji snažna i hitna potreba za unaprijeđenjem i jačanjem mehanizama kontrole i inspekcije u okviru javne administracije, a u cilju poboljašanja njihove saradnje sa sa izvršnim organima.
„Sloboda izražavanja je ugrožena novim slučajevima nasilja nad novinarima i napadima na imovinu medija. Pojedini slučajevi napada na novinare i imovinu medija su uspješno istraženi i procesuirani, dok je u drugim slučajevima istraga na čekanju i počinioci i naručioci su neidentifikovani. Sve u svemu, nasilje nad novinarima i dalje ozbiljno zabrinjava. Starijim slučajevima se posebno mora posvetiti pažnja, kako ne bi zasterjeli“, poručeno je iz EK.
Crna Gora, dodaje se, nastavlja da podržava slobodu okupljanja i udruživanja, napredak kad su u pitanju prava žena i rodna ravnopravnost ostaje ograničen, dok se nastavlja sa sprovođenjem prava djece.
U dijelu o poglavlju 24, navodi se da je Crna Gora napravila izvjestan napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti i da se aktivnosti sprovode po planu.
„Crna Gora sad treba da počne sa usklađivanjem pravnog i institucionalnog napretka sa boljim rezultatima na terenu u smislu postizanja održivog bilansa rezultata u raznim oblastima. Usklađivanje sa pravnim tekovinama EU u dijelu migracije, azila i viza još je u početnoj fazi“, navodi se u Izvještaju.
Crna Gora je, dodaje se, aktivno uključena u regionalnu, međunarodnu i pravosunu saradnju.
„U oblasti organizovanog kriminala, zahtjeva se jasnije definisanje uloge pravosuđa i policije u istragama. Crna Gora je nastavila da bilježi rezultate u borbi protiv droge i novi slučajevi otvoreni za krijumčarenje ljudi. S druge strane, više treba da bude urađeno u borbi protiv trgovine ljudima, sajber kriminala i pranja novca. Finansijske istrage i oduzimanje imovine još nije primijenjeno sistematično“, navodi se u Izvještaju.
Dodaje se da pravni okvir za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma mora biti usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima.