Udaru globalne krize u Crnoj Gori najviše izloženi turizam i građevinarstvo, dok je bankarski sektor u nešto povoljnijem položaju, smatraju ekonomisti
Na negativne uticaje globalne finansijske krize u Crnoj Gori, najmanje će biti imuni turizam, građevinarstvo i bankarstvo, piše dnevnik Pobjeda sublimirajući odgovore poznatih domaćih ekonomista na pitanje koje grane crnogorske ekonomije će najviše biti pogođene.
Potpredsjednik Vlade, dr Vujica Lazović smatra da će crnogorski bankarski sektor će osjetiti posljedice svjetske finansijke krize, ali u manjoj mjeri nego što se to u javnosti očekuje zbog relativne izolovanosti od poslovanja izvan Crne Gore.
”Ono što je u rastu svjetske ekonomije bio nedostatak, u vrijeme globalne krize predstavlja prednost. Zemlje našeg regiona su imale bankarske sisteme koji se bave primarnim poslovima, kod kojih se znaju detalji i nema značajne neizvjesnosti. To znači da se rizik lakše kontroliše”, objasnio je Lazović u intevrjuu za Pobjedu.
Zorica Kalezić, specijalni savjetnik glavnog ekonomiste Centralne banke Crne Gore, smatra da će najviše pogođeni krizom biti građevinarstvo i turizam.
“Turizam i građevinarsvo su, po mnogim analizama, izrazito osjetljivi sektori na recesione procese u narednoj godini. Posljedice finansijske krize u Crnoj Gori, imajući u vidu njenu otvorenost i uslužnu orijentisanost, mogle bi se očekivati već u narednoj godini. Neminovan rast kamatnih stopa, za koji pretpostavljamo da ne bi trebao biti značajan, kao indirektan efekat finansijske krize, kao i potencijalno dalje limitiranje kreditnog rasta i u narednoj godini, generalno će se odraziti na investicioni ciklus privrede, kaže Kalezić.
Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore, najavljuje da će se neki strani investitori u narednom periodu povući sa tržišta iz Crne Gore.
”Za očekivati je da će doći do smanjenja likvidnosti, zbog pada priliva jeftinog kapitala iz Evrope. Uz ovo svakako ide i smanjenje kreditne aktivnosti naših banaka i rast kamatnih stopa, a sve ovo će neminovno dovesti do pada privrednih aktivnosti i do usporavanja ekonomskog rasta. Kao posljedica svega toga, može doći i do rasta stope nezaposlenosti, kao i do pada životnog standarda stanovništva”, kaže Mijušković.
On dodaje da će se posljedice ovakve krize osjetiće drastičnije već u prvoj polovini naredne, a naročito do kraja 2009. godine.
”Mislim da će najviše pogoditi sektore koji su u zadnjim godinama zabilježili i najveći privredni rast – građevinarstvo, odnosno stanogradnju, zatim turističke usluge, kao i tržište akcija”, prokomentarisao je Mijušković.
Vladimir Čurović, generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore kaže da svako može da bude pogođen, neko direktno krizom, a neko naknadnim mjerama za borbu protiv nje.
”S obzirom na oblik krize, može se postaviti generalno pravilo, da će najjače biti pogođeni oni najjači… Najrazvijeniji sektori imaju najveći rizik da budu pogođeni krizom. U Crnoj Gori bi to, konkretno, bili sektori turizma i građevine. To što su pod najvećim rizikom ne znači da će tako i biti. Činjenica je da je ova kriza i počela kao kriza tržišta nekretnina u SAD, ili se samo tamo najprije manifestovala, nalaže dodatni oprez sektoru građevine i trgovine nekretninama”, rekao je Čurović.
(MONDO)