Panevropski indeks akcija opao je u prijepodnevnoj trgovini na londonskoj berzi - 3,4 odsto, na nešto više od 784 poena.
Evropske akcije pojeftinile su danas na najniži nivo od marta 2003, dok je globalna recesija poprimila još žešći tok, nakon procjene da će SAD u 2009. pogoditi recesija, kao i izvještaja da je japanski izvoz u ostatak Azije opao prvi put za proteklih šest godina.
Panevropski indeks akcija - FTSEurofirst 300, koji iskazuje prosječnu vrijednosti hartija najboljih kontinentalnih kompanija, opao je u prijepodnevnoj trgovini na londonskoj berzi - 3,4 odsto, na nešto više od 784 poena.
Taj indikator je do sada ove godine oslabio 48 procenata. "Nema obima (poslovanja).Nema ni jedne želje da se kupuje. Ljudi će potražiti priliku da prodaju (akcije)", ocijenio je trenutnu poslovnu klimu na efektnoj berzi u Londonu Džastin Urkvart Stjuart, direktor jedne investicione kompanije.
Evropske banke su danas ponovo bile pod pritiskom koji je pojačan nakon što je prethodnog dana potvrđeno da američka "Sitigrupa" planira otpuštanje više od 52 hiljade zaposlenih i pored toga što je ranije ove godine u toj finansijskoj organizaciji bez posla već ostalo oko 23 hiljade njenih službenika.
Hartije velikih zapadnoevropskih banaka - "Fortis", "Barkliz", "Deksia", "Kredi svis", "Santander" i UBS -opale su, na londonskoj berzi, između 5,9 i devet procenata.
Akcije "Sitigrupe" smanjene su, tokom završne trgovine na njujorškom Volstritu, još više - za 23 odsto - na 13-godišnji minimum, prenosi agencija Rojteres.
Novi pad evropskih akcija uslijedio je nakon noćašnjeg još oštrijeg pojeftinjenja azijskih indeksa, prije svega japanskog Nikei indikatora koji je oslabio bezmalo sedam odsto, neposredno poslije objavljene procjene Uprave federalnih rezervi SAD da će se vodeća svjetska ekonomija dogodine suočiti sa recesivnim talasom.
Vodeći japanski indeks akcija osjetno je opao i zbog svježeg izveštaja da je izvoz druge po snazi svjetske privrede u ostatak Azije opao prvi put od oktobra 2002. godine, što upućuje na zaključak da su se negativni efekti kreditne krize proširili na taj kontinent, uključujući i Kinu.
"Pad japanskog izvoza na azijsko tržišta ukazuje da su kontinetalne privrede takođe doživjele udar zbog slabosti razvijenih privreda", ocijenio je šef ekonomista Norinkušin istraživačkog instituta iz Tokija Takeši Minami.
Investitori u Aziji, ali i na drugim svjetskim berzama akcija, sada pažljivo osluškuju kako će nacionalne vlade i međunarodne finansijske institucije reagovati na najnovije pozive mnogih ugroženih kompanija, ali i zemalja, za odobravanje hitne finansijske pomoći, navodi se u agencijskim izvještajima.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je upravo odobrio Islandu zajam od 2,1 milijardu dolara, što je samo dio međunarodnog i 10,2 milijarde dolara vrijednog paketa pomoći toj maloj ostrvskoj zemlji, čiji bankarski i finansijski sistem je u stanju kolapsa.
Turska se, kako prenosi Rojters, priprema da od MMF-a zatraži stabilizacioni zajam, u vrijednosti od 20 do 40 milijardi dolara, da bi tokom naredne godine ostvarila projektovani privredni rast od četiri odsto.
Pomoć MMF-a Turskoj je neophodna, iako prema već postojećem stand baj aranžmanu, ugovorenom u maju, Ankara ove godine može da dobije od Fonda oko deset milijardi dolara.
Velike američke kompanije, posebno proizvođači automobila, takođe traže hitnu vladinu pomoć, s tim što tri autogiganta iz Detroita upozoravaju da će, ako im se brzo ne odobri 25 milijardi dolara federalnog zajma, bez posla širom SAD ostati tri miliona ljudi.
Evropski automobilski giganti očekuju vladine subvencije, u ukupnoj vrednosti od 40 miljardi evra, a mnoge fabrike u tom sektoru su već najavile smanjenje proizvodnje i otkaze za hiljade radnika.
Kriza trese i rusku privredu u kojoj se, isto tako, naglo uvećava broj firmi koje traže državnu pomoć. Ruska vlada je već odobrila paket vrijedan bezmalo 200 milijardi dolara da bi se oživio teško ranjeni domaći finansijski sektor i pomoglo mnogim firmama, uključujući i one iz moćnog energetskog sektora, da uredno otplaćuju spoljne kredite.
Predsjednik Svetske banke Robert Zelik upozorio je sinoć na teške posledice koje će tekuća globalna ekonomska kriza imati za najmanje razvijeni svet i zatražio da se siromašnim zemljama uputi dodatna finansijska pomoć.
U Velikoj Britaniji, čija privreda je već u recesiji, samo u proteklih nedjelju dana grupa od deset poznatijih kompanija, među kojima su čuveni proizvođač lusuznih automobila "Rols rojs" i "Britiš telekom", najavila je otpuštanje više od 25 hiljada zaposlenih, zbog smanjenja proizvodnje i pada tražnje.
(Tanjug)