Kako je već i u drugom kvartalu privredni rast sa padom od 0,4 odsto bio negativan, njemačka privreda se, saopšteno je, nalazi u "tehničkoj recesiji"
U trećem kvartalu ove godine bruto društveni proizvod (BDP) u Njemačkoj opao je za 0,5 odsto u odnosu na prethodni, saopštio je Savezni zavod za statistiku.
Kako je već i u drugom kvartalu privredni rast sa padom od 0,4 odsto bio negativan, njemačka privreda se, saopšteno je, nalazi u "tehničkoj recesiji".
U prva tri mjeseca ove godine je privredni rast još iznosio 1,4 odsto.
Razlog za nepovoljan razvoj je, kako su ocijenili statističari, prije svega vidan pad njemačkog izvoza, koji je već više godina motor njemačkog privrednog rasta.
Unutrašnja privatna i javna potrošnja je doduše i proteklih mjeseci porasla, ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi gubitak nastao padom izvoza i manje povoljnim spoljnotrgovinskim bilansom.
Stručnjaci su već ranije predvidjeli pad bruto društvenog proizvoda u trećem kvartalu, ali od najviše 0,2 odsto. Ne očekuje se da će se situacija popraviti ni u četvrtom kvartalu tekuće godine.
Naime, pad cijena nafte nije dovoljan da bi neutralizovao ostala negativna kretanja na svjetskom i njemačkom tržištu, a povoljne posledice odluke Evropske centralne banke (ECB) o smanjenju kamata osjetiće se tek naredne godine.
Ekonomisti najavljuju da će oživljavanje konjunkture otpočeti tek u drugoj polovini naredne godine.
No, u cjelini će 2009. biti godina recesije. To je već juče najavio petočlani tzv. "savjet ekonomskih mudraca" u Berlinu predstavljajući ovogodišnji izvještaj o njemačkoj privredi.
Vodeći ekonomisti u zemlji ocenili su da će poslije rasta od 2,5 odsto u prošloj i 1,7 u ovoj godini, privredni rast u narednoj godini biti ravan nuli.
Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje pak smanjenje njemačkog bruto društvenog proizvoda za 0,8 odsto.
Savjet ekonomskih mudraca je ocenio da je vladin plan za oživljavanje konjunkture koji Kreditni zavod za privrednu obnovu (KfW) treba da finansira sa 15 milijardi evra nedovoljan podsticaj za oporavak privrede.
Zato to telo predlaže višestruko veće javne investicije merene milijardama evra zbog kojih bi opravdano bilo i novo državno zaduživanje. Stručnjaci su kritikovali to što su proteklih godina, zbog nastojanja da se smanji budžetski deficit, drastično opale javne investicije.
U sadašnjoj situaciji oni predlažu da savezne pokrajine i komune počnu milijarde evra da ulažu u izgradnju i obnovu saobraćajne infrastrukture, kao i u obrazovanje i nauku.
(Beta)