Beograd je krunica cvijeta na čije izuzetno pravilne latice krase ni manje ni više nego jedan Rim, Istambul, Odesa, Kišnjev, Varšava i Minhen
Odavno se zna da Beograd ima rijetko dobar geografski položaj, da je "raskrsnica puteva i civilizacija" i vjerna slika planete (kako je pokazao čuveni balon "Beograd je svijet"). Međutim, kad se u ruke uzmu šestar i lenjir, kao što je to iz čiste radoznalosti uradio Milovan Matijević, poznati IT analitičar, Beograd postaje i osa oko koje se evropske prijestonice "vrte“.
Pošao je Matijević od besprijekorne geometrije kao valjanog argumenta za taj većini nas nevidljivi potencijal Beograda, a izazvao nevjericu mnogih, u prvom trenutku i samog sebe. Beograd kao zenica oka, krunica cvijeta ili jedan od organa Leonardovog Vitruviana, isplivali su iz potisnute geografije.
Najprije su se, sa centrom u Beogradu, nametnula tri koncentrična kruga. Prvi, na svega 350 kilometara udaljenosti od našeg glavnog grada "grli" čak devet država, koncentracija kakve ni u jednom drugom regionu nema. Na distanci od oko 500 kilometara "zasjeli" su Beč, Ljubljana i Bukurešt, a treći krug spaja Prag, Minhen, Rim, Atinu, Istanbul, Kišnjev, Odesu, Varšavu… Još nevjerovatnije je postojanje izuzetno pravilnih pravaca Minhen-Istambul, Rim-Odesa, Varšava-Mediteran, blizu Atine, svi prolaze baš kroz Beograd. Rim i Istambul se nalaze na krugu čiji je centar u Varšavi, a ako se vrh šestara postavi u Mediteran u pravilnom luku spajaju se Minhen i Kišnjev. I eto ga Beograd centar Južne Evrope, tvrdi Matijević.
Ako na krugu od 800 kilometara od Beograda primijenite dobro znanu dječju igru postavljajući vrh šestara u blizinu evropskih metropola, dobićete još nevjerovatniju sliku. Beograd je krunica cvijeta na čije izuzetno pravilne latice krase ni manje ni više nego jedan Rim, Istambul, Odesa, Kišnjev, Varšava i Minhen.
Čarolija ne prestaje ni kad se u ruke uzme lenjir. Besprijekorno pravilne dijagonale među pomenutim gradovima stvaraju pravu pravcatu zvijezdu. "Jedino se Atina malo izmakla, pa umjesto Davidove zvijezde dobijamo petokraku. Beograd opet u osnovi. Mesto šestog temena je u Mediteranu. Moja supruga se šali da tu definitivno treba tražiti Atlantidu", objašnjava za "Blic" Matijević.
Dosjetio se on i da u petokraku postavi čuvenog demonstratora proporcionalnosti ljudske figure, Leonardovog Vitruviana. Beograd u tom slučaju dolazi na zgodno mjesto, ali ne predstavlja tačku plodnosti, kako bi većina pomislila, već je to bolje nazvati "čirom na zadnjici", smatra on.
"Neki će pomislili da to i nije pozitivna odrednica za naš 'grad budućnosti', ali sve podsjeća na onu šalu u kojoj ljudski organi vijećaju ko će biti glavni", priča dalje Matijević dok uz smijeh prepričava poznatu doskočicu, u kojoj zadnjica zahvaljujući svojoj sujeti i inatu postaje šef cijelog organizma.
Bez sve šale, kaže Matijević, Beograd ima centralnu poziciju potrebnu velikim stranim kompanijama. Veliki poslovi koji su namjeravali da uđu u region i predstavništva svih ozbiljnih svjetskih firmi koncentrisali su se najprije u Budimpešti, koja je iskoristila priliku duge izolacije Beograda. Međutim, podjela država na Balkanu i naglo povećanje njihovog broja stvorila je novi, subregion čiji je Beograd prirodni i logični centar.
"Veliki broj naših susjeda su manje države i po broju stanovnika i po površini, a prednost Beogradu u odnosu na Budimpeštu je i nepostojanje jezičke i kulturološke barijere prama zamljama u regionu. Stranci prepoznaju Beograd kao pozitivno mjesto, žmure na sve njegove nedostatke", ukazuje Matijević.
(MONDO)