Betina Gering je pobjegla od kuće sa 13 godina, živjela u promiskuitetnoj hipi komuni u Indiji, a potom pobjegla u SAD gde se podvrgla sterilizaciji
Nećaka komandanta Hitlerove propagandne mašine objasnila je ovakvo svoje ponašanje pokušajem bjekstva od zaostavštine koju je dobila uz porodično prezime.
Ujak njenog oca bio je ozloglašeni nacistički vojni lider Herman Gering. Zamjenik nacističkog diktatora Adolfa Hitlera, Gering je bio na čelu Luftvafea i glavni arhitekta "konačnog rješenja jevrejskog pitanja" - plana za istrebljenje evropskih Jevreja.
Betina Gering, u nastojanju da sa sebe spere ukaljanu prošlost porodice, došla je nedavno u Izrael da na filmskom festivalu u Ašhelonu prikaže film o svom prijateljstvu sa ženom čiji su roditelji, ali ne i brat, preživjeli holokaust.
Film "Bloodlines" je, kako navodi AP, priča o emotivnom susretu Betine Gering sa Rut Rič, australijskom umjetnicom čijeg su brata ubili nacisti, a čiji su roditelji iz holokausta izašli skrhani.
Betina Gering je u jednom intervjuu ispričala da je jedino zahvaljujući druženju sa Rut Rič i suočavanjem sa bolom gnevne žrtve, mogla da se oslobodi života obilježenog krivicom.
"Zavirila sam u najmračniju tamu i nije ostalo ništa zastrašujuće. Konačno sam to shvatila. To je bila najtemeljnija terapija", ispričala je 52-godišnja Betina Gering, koja se danas bavi orijentalnom medicinom.
Herman Gering je usvojio njenog oca Hajnca, kada je njegov otac umro.
Hajnc je pošao Geringovim stopama i postao pilot Luftvafea. Oboren je nad Sovjetskim Savezom, a kada se 1952. iz zatočeništva vratio u Nemačku, saznao je da su njegova dva brata izvršila samoubistvo i da je porodično bogatstvo nestalo.
Herman Gering je u Nirnberškom procesu 1946. godine osuđen na smrt zajedno sa još 11 nacista koji su bili na visokim položajima. Dan uoči planiranog pogubljenja, izvršio je samoubistvo progutavši u svojoj ćeliji pilulu s otrovom.
Betina Gering je ispričala da njen otac, koji je umro 1981, nikada nije govorio o holokaustu niti o ozloglašenom ujaku. Ali njena baka je bila manje diskretna - obožavala je Geringa. Bila je na čelu Crvenog krsta u nacističkoj Nemačkoj, družila se sa visokim zvaničnicima režima i više puta se fotografisala sa Hitlerom.
"Kada bismo na televiziji zajedno gledale dokumentarac o holokaustu, vikala bi 'to su sve laži, to se nije dogodilo'", ispričala je Betina Gering koja je, kao mlada, osudila sistematsko istrebljenje šest miliona Jevreja.
Kada je imala 13 godina, presjekla je sve veze sa porodicom. Postala je hipik a potom i komunista i obišla svijet. Njeno tinejdžersko doba obeležila je droga, a u trećoj deceniji života imala je tri nervna sloma.
Prije nego što se preselila u SAD gdje i danas žvi, boravila je u Indiji gde je bila sledbenica nju-ejdž gurua Ošoa, zagovornika slobodne ljubavi. Udala se i promijenila prezime.
Ipak, tvrdi da nikako ne uspijeva da se otrese duha njenog praujaka, kojeg vidi svaki put kada se pogleda u ogledalu. "Oči, jagodice, profil. Izgledam isto kao on. Više ja ličim na njega nego njegova ćerka".
Najdrastičniji potez koji je učinila bio je kada je u 30. godini odlučila da poveže jajovode kako ne bi mogla da ima djecu, strahujući da bi mogla da rodi monstruma.
"Nisam željela da nastavim porodičnu lozu. Nisam željela da se rodi još neki Gering." I njen jedini rođeni brat se sterilizovao. "Sve je to dio krivice", objasnila je ona.
Betina Gering prvi put ovih dana boravi u posjeti Izraelu. U Jerusalimu je obišla Jad Vašem, muzej žrtava holokausta, gdje je gledala snimke Hermana Geringa sa suđenja u Nirnbergu, sa, kako je rekla, "manje bola nego ikada".
"Sada lakše prihvatam ono što jesam, šta god da to obuhvata: i dobro, i loše i ružno."
(Beta/Betina Gering levo)