Više od 15 odsto patoloških kockara u Srbiji su žene, pokazuju iskustva organizacija koje se bave ovim problemom.
Više od 15 odsto patoloških kockara u Srbiji su žene, pokazuju iskustva organizacija koje se bave ovim problemom.
Međutim, u „kućama brze zarade“ ističu da njihove usluge koristi čak 40 odsto osoba nježnijeg pola, među kojima ima starijih gospođa, pa čak i bakica, i da su one lake na „grebalice“, slot aparate, karte i rulet.
Jedna pedesetšestogodišnja Beograđanka već 15 godina ne može da nađe snage da prestane da se kocka.
"Svako jutro pomislim na svoju djecu i obećam sebi da neću više. A onda sam uveče na istom mjestu u isto vrijeme, sa novcem skrivenim od porodice koji sam spremna da izgubim", nevoljno priznaje za "Alo" ova Beograđanka, majka dvoje odrasle djece koja je od kocke zavisna više od 15 godina.
U ovu priču je ušla lagano, igrajući povremeno poker sa prijateljicama.
"Odjednom, igrali smo svaki drugi dan, do sitnih sati. Kada sam potrošila cijelu platu za jedno veče, prestala sam. Pauza je trajala dvije godine. Sada idem na rulet, ali ovoga puta moja porodica ne zna za to. Misle da idem na kurs italijanskog zbog firme u kojoj radim", iskrena je ova zavisnica.
Njen slučaj nije usamljen, iako su u Srbiji žene kockari tabu tema. Prema istraživanjima Fonda za prevenciju patološkog kockanja „Herc“, pripadnice ljepšeg pola su najčešće zavisne od igara državne lutrije, raznih „grebalica“, binga, lotoa, ali su slabe i na slot aparate, karte i rulet. Poslednjih godina se broj zavisnica povećao i podaci pokazuju da ih je više od 15 odsto od ukupnog broja patoloških kockara. Šokantan podatak je da od 10 žena patoloških kockara čak tri žele da izvrše samoubistvo ili na kraju to i učine.
"Muškarac često povuče i ženu ili djevojku u svoj porok. Nerijetko se dešava da dobijamo pozive od bračnog para koji je zajedno u problemu", naglasio je Dejan Stanković iz Fonda „Herc“.
Centar za liječenje kockarske zavisnosti pri beogradskom Institutu za mentalno zdravlje do sada je imao svega tri pacijentkinje.
"Od tri žene koje su došle sa ovim problemom, samo jedna je nastavila sa liječenjem. Ostale dvije se posle prve konsultacije više nikada nisu pojavile", priča Vera Trbić, neuropsihijatar iz ovog centra.
U kazinima kažu da žene ne igraju u veliki novac, već više iz zabave.
"One nemaju 'herca' da ulože velike pare i rizikuju, muškarci su tu dominantniji. Uglavnom su to sredovječne gospođe, gotovo bakice koje najviše vole slot aparate. Dolaze predveče, ubiju vrijeme uz aparat i odu kući", objašnjava zaposlena u kockarnici „Aleksandar“.
Doktorka Trbić tvrdi da je u Srbiji mali broj žena kockara jer pripadnice ljepšeg pola ne vole previše da rizikuju, a njeno mišljenje dijele i kladioničari. Broj djevojaka koje popunjavaju tikete ne premašuje tri odsto iako ima i onih koje od toga žive.
"Kladim se godinama, a počela sam iz zezanja pošto sam oduvjek voljela fudbal. Kada već gledam sve utakmice, zbog čega ne bih zarađivala na tome", pita se Nela koja za nedelju dana u kladionici često zaradi mjesečnu platu.
Redovni posjetioci kragujevačkih kladionica su A. M. (40) i njena dvadesetogodišnja ćerka. Ova majka kaže da se već pet godina kladi i da joj je to „odlična dopuna kućnog budžeta“.
"Dobijala sam i po 100.000 dinara. Sad da me pitate ko je premijer Srbije, ne bih znala da vam kažem, ali znam sve o italijanskoj, brazilskoj ligi, koje su kvote u Singapuru. Redovno pratim sve utakmice, a pokazalo se i da je moja ćerka talična. Kada dobijemo veći novac, onda se dogovaramo koliko odvajamo na stranu, a koliko ponovo ulažemo", kaže A. M.
(MONDO)