Dok šetate Knez Mihailovom ulicom, sigurno ni ne slutite da na samo kilometar od vas leti najmanji sisar u Evropi.
Dok šetate Knez Mihailovom ulicom, sigurno ni ne slutite da na samo kilometar od vas leti najmanji sisar u Evropi. Patuljasti slijepi miš, čija je težina četiri grama, nedavno je otkriven na Velikom ratnom ostrvu. Pored ovog slijepog miša, stanari ostrva su i kune, lasice, bizomci, nutrije, a duž obala mogu se vidjeti patke, kormorani, čaplje, labudovi i rode.
Još nije poznato šta sve čini faunu Velikog ratnog ostrva. Stručnjaci i dalje tragaju za svim žiteljima ovog ostrva.
“Četriri noći smo pokušavali da uhvatimo slijepe miševe. Cijelo područje smo prošli ultrazvučnim detektorima i, pošto smo znali gdje koja grupa lovi, postavili smo mreže. Ipak, teško smo ih uhvatili jer imaju izražen sluh da mogu da osjete i paučinu. U mrežu su uletjela četiri primjerka slijepog miša, među kojima je bio i patuljasti slijepi mišić. On je rijetka vrsta. Ovaj sisar težak je samo četiri grama, raspon krila mu doseže i do 17 centimetara, a otkriven je u Engleskoj. Njegova staništa su klisure, a mi smo ga našli u centru Beograda“, kaže za “24 sata” mr Milan Paunović iz Prirodnjačkog muzeja.
Na ostrvu žive i kune, lasice, miševi, nutrije.
“Rijetko imamo priliku da vidimo životinju, po tragovima znamo da su prisutni. Na ostrvu žive i dvije invazivne vrste - pacov bizomac, koji je došao sa sjevera, i nutrija koja potiče iz Južne Amerike. Tamo ih gaje zbog krzna. Čuli smo i zvižduke vidre iz Galijaša, ali je nismo vidjeli. Kanal Veliki Galijaš je prirodno mrestište riba, a na ostrvu ima oko 192 vrste ptica.
“Ne mogu se sve vrste ptica naći odjednom na ostrvu, ali u toku godine toliko njih boravi ovdje. Ove godine su specifični labudovi koji su ovdje duže od mjesec dana, a obično se zadrže dan ili dva. A 10 odsto svjetske populacije kormorana dolazi zimi na ostrvo“, kaže Zoran Jovanović, organizator za zaštićena prirodna dobra JKP “Zelenilo Beograd”.
“Nedavno smo na ostrvu našli i jednu rijetku vrstu gljiva koja je sad prvi put otkrivena u Srbiji. Podsjeća na čašicu punu nekog sjemena. Ovdje ima vrba koje su stare i po 100 godina, a zanimljivost su i listopadni četinari iz reda arisa. Oni u jesen imaju po tri boje i izgledaju prelijepo”, navodi Paunović za “24 sata”.
(MONDO)