U muzeju Nikole Tesle oživjela je elektronska lađa stara 110 godina. Brod može da plovi 12 sati. A, strani muzeji traže da kupe njegovu repliku
U muzeju Nikole Tesle oživjela je elektronska lađa stara 110 godina. Brod može da plovi 12 sati. A, strani muzeji traže da kupe njegovu repliku!
Zbog velikog interesovanja domaće i svjetske javnosti, Muzej Nikole Tesle priprema da za svoj dan, 5. decembar, ponovo prikaže Teslin čarobni i tajanstveni teledirigovani brod. Ovo čudo od lađe je promovisano ljetos, kada ga je u Noći muzeja vidjelo preko 4.000 ljudi.
Graditelj Teslinog teledirigovanog broda, koji je projektovan 1898. godine je Radomir Putnik, inženjer iz Zemuna.
“Ovo je Teslin orginalni brod, jer je rađen po njegovim nacrtima i isključivo od materijala koji su postojali prije 110 godina. Sastavljen od oko 300 djelova koje smo ručno pravili i montirali punih devet mjeseci. Da bismo ih napravili, konstruisali smo i poseban alat. A, kao provodnike koristili smo kablove sa putenim omotačem, kakve je i Tesla imao. Brod je dug 1,10 metara i visok 38 centimetara. Sposoban je da plovi čak i u jezeru Ada Ciganlija i to čitav dan“, uvjerava nas Putnik.
Da bi se plovilo napravilo bilo je potrebno protumačiti i odgonetnuti Tesline bilješke. Genije je imao običaj da bilježi samo skice svojih ideja, a da suštinu novog izuma drži u glavi. Tako je i zamisao o teledirigovanom brodu bila skicirana kao ideja: da se preko predajnika šalje signal u prijemnik na brodu, i pod uslovom da se oba signala sklope, motor bi se upalio i elisa okrenula.
“Tesla je prvo izmislio bežični prenos energije i signala, a potom i komandu za brod. On je, naime, smislio elektronsko “I” logičko kolo, koje radi na dvije frekvencije. I to kolo ne pokreće motor, ako ga ne prepozna u drugoj frekvenci“, objašnjava Putnik.
Ovo “I” kolo se danas nalazi u svim računarima kao minijaturni čip, koji sadrži sistem prenosa elektronskih impulsa. Znači da je Nikola Tesla krajem 19. veka zakoračio u 21...
Problemom odgonetanja enigme bavila se šestočlana ekipa u kojoj su bili akademik Aleksandar Marinčić, inženjeri Jasmina Zečević, Nenad Spasić, Zoran Ristić, Radomir Putnik i majstor Bane Juranović.
Posao je podrazumijevao naučna istraživanja, eksperimente i korišćenje moderne i specijalne opreme tipa “ratel”.
Model Teslinog broda je realizovan na osnovu opisa iz patenta broj 613.809 iz 1989. godine, koji nosi naziva “Način upravljanja i aparatura mehanizma za upravljanje pokretnim plovnim objektima ili vozilima”. Drugi dio izuma patentiran je pod brojem 725.605 i naslovom “Sistem za signalizaciju”.
Konstruktori broda su napravili predajnik i prijemnik signala, specijalnu kuglu sa elektromotorom, koji se pali kada signal uđe u komandu broda. Kobilica i trup broda sačinjeni su od providnog klirita, a rotor i stator od olovnih i metalnih ploča, bakarne žice. Oni pune bateriju koja pokreće motor, a on okreće elisu i brod može da plovi najmanje 12 sati.
“Tesla je ovim izumom praktično osnovao automatiku. Govorio je: “Takav automat treba da ima pokretačku snagu, organe za kretanje, organe upravljanja i jedan ili više čulnih organa, koje treba da nadražuju spoljni stimulusi”, kaže direktor muzeja Vladimir Jelenković.
Kako smo, međutim, saznali u muzeju, teledirigovani brod i danas izaziva veliko interesovanje naučnika, akademija, ali i samih muzeja širom svijeta.
“Pretpremijera Teslinog broda izazvala je veliko interesovanja naučne publike, tako da smo dobili poziv Konferencije evropskih muzeja, da ovo originalno djelo prikažemo Evropi. I da ga stavimo na sajt Udruženja muzeja srednje Evrope. Ima interesovanja da naš muzej uradi nekoliko replika i proda ih ili zamijeni za druga naučna djela sa muzejima u svijetu“, otkrio nam je Vladimir Jelenković.
Akademik Aleksandar Marinčić kaže da je Teslin usavršeni sistem bežičnog prenosa komandi predstavljen u Americi krajem 19. veka, ali da nije naišao na oduševljenje američke armije i mornarice, kojima je nuđen da ga komercijalizuju.
Nezvanično se, međutim, zna da je Pentagon tajno usvojio Teslin projekat o teledirigovanom brodu i realizovao ga, ali tek posle Drugog svjetskog rata.
Na ovom izumu Nikole Tesle američka mornarica je u 20. vijeku razvila nekoliko projekata torpeda i daljinskog upravljanja kod brodskih ratnih projektila.
(MONDO, na slici: model teledirigovanog teslinog broda)