Klikćemo po ikonicama i koristimo mnogobrojne opcije, što poslije dužeg vremena utiče na odsustvo kreativnosti i slabi naše pamćenje.
Papir, olovka i knjige, to su tri ključna faktora za razvoj kreativnosti i inteligencije, dok korišćenje kompjutera "razvija" lijenjost moždanih ćelija, uvjeren je holandski psiholog Kristof van Nimvegen.
Holandski istraživač, koji je nedavno završio doktorsku disertaciju na Univerzitetu Utreht na temu uticaja softvera na funkcionisanje ljudskog mozga, došao je do zaključka da pomoć kompjutera izaziva efekat suprotan očekivanom, prenosi Tanjug.
Istraživanje je sprovedeno na dvijema grupama ispitanika - prva je na raspolaganju imala kompjutere, a druga je dobila samo olovke (hemijske i grafitne).
Rezultat opita je bio vrlo zanimljiv: druga grupa je sve zadatke izvršavala brže i u svakom smislu bolje i kreativnije!
Van Nimvegen kaže da se rezultati mogu objasniti postavkom softvera.
"Današnji softveri moraju biti 'prijateljski' raspoloženi prema korisnicima. Mašina za kupovanje karata na željezničkoj stanici, na primjer, treba da bude jednostavna da bismo lako i brzo došli do karata", izjavio je Van Nimvegen agenciji DPA.
"U drugim situacijama mislim da nam nije neophodna tolika pomoć, koliku nam pružaju Microsoft Windows ili Apple OSX", dodao je on.
Prema Van Nimvegenovim riječima, većina softvera nas pretvara u pasivne korisnike, podređene kompjuteru jer, uglavnom, klikćemo po ikonicam i koristimo mnogobrojne opcije, što poslije dužeg vremena utiče na odsustvo kreativnosti i slabi naše pamćenje.
Holandski naučnik je istražio i situaciju u kojoj kompjuter, usred zadatka, prestane da radi. Grupa koja je isključivo radila na računaru, burno je negodovala, a ona druga, koja je imala samo olovke, mirno je nastavila da radi.
Van Nimvegen je istakao da njegova studija pokazuje da ljudi imaju koristi ako izučavaju nove informacije iz knjiga ili slušaju predavanja.
"Slušanje nekoga je najbolja garancija za prihvatanje informacija i njihovo trajno skladištenje u pamćenju", kaže on.
Van Nimvegenovo pionirsko istraživanje o uticaju softvera na ljudski mozak zaineteresovalo je ne samo akademski svijet, već i komercijalnu industriju. Interesovanje za njegove rezultate pokazao je poznati holandski proizvođač kućnih aparata "Filips".
"Mnogi od nas podsvjesno znaju da kompjuteri mogu da negativno utiču da naš mozak, da mogu doprinijeti 'lenjosti' moždanih ćelija", kaže Van Nimvegen, objašnjavajući da su mnoge kompanije postale svjesne tog problema.
U tom smislu, on navodi primjer mašine Terak 500, koja je bila tako projektovana da je u startu imala jednu temeljnu manu - u sličaju da podaci o pacijentu budu brzo učitani, mašina je pacijentima automatski slala maksimalnu dozu zračenja.
Kako obajšnjava profesor Van Nimvegen, to se događalo zato što je softver bio usredsređen na funkcionisanje mašine umjesto na interakciju mašine i korisnika.
"Kompjuteri su stekli veliku popularnost zato što navodno sprječavaju ljudske greške, ali se pokazalo da sve to nije baš tako jednostavno, da je u praksi sve mnogo, mnogo komplikovanije", ističe holandski psiholog.
"U svakom slučaju", dodao je, "svi znamo da je rad na nekom problemu veoma važan za primanje informacija i za njihovo skladištenje u memoriji našeg mozga".
(MONDO)