Ebola, kolera, kuga ili ptičji grip, samo su neke od bolesti koje su naučnici spomenuli, a koje se šire svijetom zbog klimatskih promjena
Klimatske promjene pogoduju širenju smrtonosnih zaraza, opominju stručnjaci. Naučnici Društva za očuvanje divljeg svijeta upozoravaju, sa konferencije Međunarodne unije za očuvanje prirode održane u Barseloni, da će klimatske promjene izazvati veću učestalost tzv. 12 smrtonosnih bolesti kod ljudi, a njihov potpuni izvještaj objavljuje britanski "Tajms".
Ebola, kolera, kuga ili ptičji grip, samo su neke od bolesti koje su naučnici spomenuli, a koje se šire svijetom zbog klimatskih promjena. Tvrdi se, takođe, da upravo divlji svijet može da ukaže na približavanje bolesti, čime bi se spasli milioni života.
Stiven Sanderson, predsjednik i direktor spomenutog društva upozorava da termin "klimatske promjene" ne podrazumijeva samo topljenje leda na polovima i rast nivoa mora koji prijeti priobalnim gradovima.
"Podjednako je važno kako će povišene temperature i promjenljivi nivo padavina uticati na promjenu rasprostranjenosti opasnih patogena", kaže Sanderson.
Krajnji zahtjev istraživača je da se širom svijeta postave sistemi za rano otkrivanje simptoma bolesti među životinjama, prije nego što se one prošire među ljudima. U pojedinim djelovima svijeta već je uvedeno posmatranje koje se pokazalo uspješnim.
Ptičji grip: Poput ljudske groznice, ptičji grip, ili avijarna influenca, zarazno je oboljenje životinja uzrokovano virusima koji u normalnim uslovima inficiraju samo ptice i, ređe, svinje. Virusi ptičjeg gripa visoko su specifični za vrstu ali, u pojedinim slučajevima, mogu da preskoče biološku barijeru i da inficiraju ljude. Trenutno je najveća prijetnja zbog koje brine Svjetska zdravstvena organizacija virus "H5N1".
Piroplazmoza: Tip bolesti koje izazivaju krpelji kod domaćih i divljih životinja. Ipak, postoji mogućnost da ih insekti prenesu i na ljude. U slučaju jednog zaraženog krpelja, virus ne uzrokuje teške posljedice. Međutim, ako ih ima više, oboljeli postaje podložniji drugim infektivnim bolestima.
Kolera: Akutna infekcija koju uzrokuje bakterija Vibrio cholerae, koja se širi vodom i morskom hranom. Najčešće se javlja u Aziji, Africi, Južnoj i Centralnoj Americi. Nakon oboljevanja, kolera, ako se ne liječi, brzo postaje smrtonosna.
Ebola groznica: Bolest je izazvana infekcijom ebola virusa, koji je otkriven u Africi. Poput slične, Marburg hemoragijske groznice, ebola lako ubija ljude, gorile i šimpanze. Ne postoji lijek za ovo oboljenje. Kako se događaju klimatske promjene, naučnici očekuju da će se ova smrtonosna bolest pojaviti i na drugim kontinentima i da će biti sve češća.
Parazitska oboljenja: Kopno i mora prepuni su raznih vrsta parazita. Kako dolazi do promjena u temperaturi i padavinama, opstanak parazita u prirodi biće uvećan u mnogim državama. Na taj način doći će i do povećanja broja oboljelih ljudi i životinja.
Lajmska bolest: Kao posljedica ujeda krpelja može se javiti lajmska bolest. Zbog klimatskih promjena doći će do povećanja broja zaraženih krpelja koji će bolest proširiti u oblasti koje dosad nisu bile na "udaru", čime će se povećati i broj oboljelih ljudi i životinja.
Kuga: Jersinia pestis - jedna od najstarijih poznatih zaraznih bolesti - i dalje uzrokuje veliku smrtnost u divljini, kod domaćih životinja, ali i kod ljudi u pojedinim djelovima svijeta. Uzročnici bolesti su pacovi, tačnije pacovske buve koje prenose zarazu sa oboljelih na zdrave životinje i čoveka. Klimatske promjene, i u slučaju ove bolesti, doprinose njenom širenju.
Crvena plima: Bolest koju izaziva cvjetanje algi, koje luče toksične materije, a koje su smrtonosne za ljude i divljinu. Ove biljke uzrokuju masovan pomor ribe, pingvina i galebova, a dovode i do bolesti i umiranja ljudi.
Teksaska groznica: Ili "Groznica doline Rift" je akutno virusno oboljenje koje se javlja u Africi i na Bliskom istoku. Primarno oboljevaju domaće životinje i ptice. Čovjek se inficira ako dođe u kontakt sa krvlju, tjelesnim tečnostima i organima inficiranih životinja. Kod ljudi, bolest može biti fatalna.
Spavajuća bolest: Bolest koja pogađa ljude i životinje. Uzročnik je parazit, Trypanosoma brucei, a čovjek se inficira ujedom ce-ce muve. Oboljenje je najzastupljenije na području supsaharske Afrike. Svake godine ljekari zabilježe 300.000 novooboljelih i više od 40.000 preminulih u istočnoj Africi. Klimatske promjene mogu imati uticaj na širenje bolesti i u druge delove svijeta.
Tuberkuloza: Ova bolest još predstavlja jedan od najvećih epidemioloških problema. Stručnjaci ukazuju da se od tuberkuloze godišnje razboli od osam do deset miliona ljudi, a umre oko tri miliona. Bolest pogađa uglavnom stanovništvo siromašnih i nerazvijenih zemalja. Savremene metode liječenja skoro su eliminisale tuberkulozu u razvijenim zemljama, ali usljed klimatskih promena moguće je da će doći do prenošenja bolesti iz oboljelih krajeva na ostale.
Žuta groznica: Bolest ustanovljena u tropskim regionima Afrike i u djelovima Centralne i Južne Amerike. Nosioci virusa su komarci koji će se, zbog promjena u temperaturi, proširiti u krajeve u kojima ih dosad nije bilo. Kada komarac prenese infekciju na čovjeka onda zaražena osoba može da bude izvor za druge ljude, među kojima se prenosi, takođe, komarcem.
(MONDO/Na slici: Komarac je jedan od glavnih prenosioca bolesti)