Predsjednik hrvatskog Helsinškog komiteta. Ivo Banac upozorava na posljedice ruskih investicija kod nas i u regionu
“ Ruski kapital u Crnoj Gori može se tumačiti kao problem zato što pripada onoj vrsti investicija koje su povezane sa vrlo određenim spoljnopolitičkim namjerama Moskve”, smatra Ivo Banac, predsjednik hrvatskog Helsinškog komiteta.
Banac koji je i direktor Savjeta za evropske studije na Jejlu, ocijenjuje da je problem kada se proda preduzeće koje je kičma ekonomije jedne zemlje, kao što je to slučaj sa Kombinatom aluminijuma Podgorica.
“Mislim da to ima vrlo mnogo političke težine, do one mjere koliko Rusija preko takvog kapitala želi realizovati svoje spoljnopolitičke ciljeve. Nema nikakvog problema ako su spoljnopolitičke namjere Moskve one koje prate normalno kretanje kapitala. Ali ako je to sve povezano sa vrlo određenim političkim ciljevima, onda imamo problem. Mislim da upravo o ovom težem slučaju možemo govoriti danas. Posebno kada se prodaju ključne firme koje su kičma ekonomije, kao što je to slučaj u Crnoj Gori“, rekao je Banac na tribini Fakulteta za državne studije u Podgorici, a prenose “Vijesti”.
On je podsjetio da Crna Gora nije usamljen primjer na Balkanu i da ruski kapital osvaja i ostale zemlje Balkana „jedinog evropskog regiona u kome je Moskva istorijski imala jaku spoljnopolitičku dominaciju”.
“Mi u Hrvatskoj imamo, u mnogo manjoj mjeri doduše, prisustvo ruskog kapitala. Možda vam nije poznato da je splitska luka u vlasništvu jednog ruskog tajkuna. Možda vam nije poznato da je gradonačelnik Mljeta pokušao prodati veliki komad državne zemlje nekim ruskim investitorima što je sud osporio, ali to do kraja nije prihvaćeno kao valjano rješenje“, naglasio je Banac.
On je ocijenio da je Rusija u Gruziji “pokazala šapu” i želju za politikom interesnih zona.
„Moskva hoće da se priznaju određene zone gđe je dominantna i da nema miješanja u njeno dvorište“, kaže Banac.
Ruski kapital, nerijetko prodire u Evropu i preko raznih mešetara „čije izvorište ne možemo ni pretpostaviti“.
„Taj kapital nije tako transparentan. Ruski kapital operiše i preko zapadnoevropskih firmi i drugih. Tako da ne možemo znati ko stoji iza neke na prvi pogled neutralne firme“, rekao je Banac, poznati hrvatski istoričar i političar, jedan od najvećih kritičara kršenja ljudskih prava u vrijeme režima Franja Tuđmana.
Banac je rekao da je ključna i najopasnija bezbjednosna tačka u regionu Banjaluka i njeni posebni odnosi sa Moskvom. On smatra da je u toku najkritičniji proces na Balkanu, a to je nastavak podjele Bosne.
„Moramo zapaziti još jednu stvar, Republika Srpska se naoružava, otvoreno, a nekad manje otvoreno“, napomenuo je Banac.
On tvrdi da je projekat nezavisne RS gotovo artikulisan, a u suprotnostima sa namjerama Evropske unije.
(MONDO)