“Globalna kriza može da rezultira većim kamatnim stopama što bi uticalo na usporavanje i ekonomskog rasta“, kaže analitičar Kostić
Finansijska kriza koja je počela u SAD-u i proširila se na neke evropske zemlje, osjetiće se i u Crnoj Gori, ali ne toliko jako kao u zemljama Zapadne Evrope, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
“Globalna kriza može da rezultira većim kamatnim stopama što bi uticalo na usporavanje i ekonomskog rasta i procesa privatizacije“, kaže Kostić za podgorički dnevnik Republika, uz opasku da u globalizaciji veće kamatne stope ne moraju da znače obavezno usporavanje rasta.
U Montenegro biznis alijansi ističu da su krediti, u oblasti gradnje i razvoja koji se dešava u Crnoj Gori, značajan izvor finansiranja, i da je zato veoma bitno kolike su kamatne stope.
“Kod nas se krediti trenutno uzimaju za izgradnju, dokapitalizaciju preduzeća, pa povećanje cijene kredita za ljude koji se bave investiranjem podrazumjeva da će morati da potroše više novca, što će se odraziti i na konačnu cijenu“, kaže za Republiku direktor MBA Darko Konjević.
On je podsjetio na nezvanične najave direktora banaka u Crnoj Gori da se može desiti povećanje kamatnih stopa, što bi, kako je kazao, usporilo privredni rast.
“Vidjećemo kako će banke i finansijska tržišta reagovati na mjere koje su preduzete da bi se spriječilo njihovo propadanje. Dosta smo manje i fleksibilnije tržište i kriza se ne može u istoj mjeri odraziti na nas, kao što se odražava na SAD i određene zemlje EU“, dodao je Konjević.
On je naveo da se globalna finansijska kriza može reflektovati kroz određeno povećanje kamatnih stopa, a samim tim poskupljava se biznis i stopa rasta ne mora da bude kolika je predviđena ekonomskim programima za Crnu Goru.
“Prema nekim najavama, kriza se neće u tolikoj mjeri preliti kod nas zato što je manja veza između kredita banaka i berze u Crnoj Gori, nego što je u SAD-u i zemljama Evropske unije“, kaže Konjević.
Globalna finansijaska kriza je počela iz SAD-a gdje su propale dvije velike institucije koje su davale hipotekarne kredite, jer su, kako je saopšteno, pod pritiskom davale kredit klijentima koji nijesu mogli da ga otplaćuju.
Kriza se ubrzo prenijela i na evropsko tržište. Zemlje Beneluksa su prekjuče otkupile banku Fortis, a Island je takođe svoju banku nacionalizovao, kao i Velika Britanija, koja će nacionalizovati problemima opterećenog hipotekarnog kreditora, kompaniju Bredford i Bingli.
U crnogorskim bankama, međutim, ističu da je povećanje kamatnih stopa vezano za indekse po kojima evropske banke odobravaju kredite, i da će to zavisiti od mjera koje su preduzete da bi se spriječilo propadanje finansijakih tržišta.
Predstavnički dom Kongresa, međutim, odbacio je u ponedjeljak veče plan pomoći od 700 milijardi dolara namijenjen stabilizaciji američkog finansijskog tržišta, iako su se ranije oko plana pomoći složili i Kongres i Bijela kuća..
Prema podacima Centralne banke, ukupno odobreni krediti na kraju jula iznosili su 2,7 miliona eura. U odnosu na prethodni mjesec, krediti su porasli za 2,8 odsto, dok je rast za prvih sedam meseci ove godine iznosio 24,4 odsto. Za godinu dana krediti su porasli za 74,9 odsto. Najviše kredita odobreno je sektoru privrede i stanovništva.
(MONDO)