Vlasnik Kombinata aluminijuma kompanija CEAC najavila je da će tražiti 300 miliona eura odštete od Vlade Crne Gore.
Vlasnik Kombinata aluminijuma kompanija CEAC iza koje stoji Oleg Deripaska najavila je da će tražiti 300 miliona eura odštete od Vlade Crne Gore jer smtra da im prilikom kupovine fabrike nije prikazano realno stanje i vrijednost imovine KAP-a i njegovih prerađivačkih fabrika, prenose “Vijesti”.
Rusi su zatražili međunarodnu arbitražu u Frankfurtu koja je predviđena kupoprodajnim ugovorom, i tužbenim zahtjevom protiv Vlade Crne Gore, Fonda za razvoj, Fonda PIO, Zavoda za zapošljavanje, kao dotadašnjih vlasnika KAP-a, i Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, po više različitih osnova u vezi sa kupovinom KAP-a, ali i Rudnika boksita, traže naknadu štete.
Osnovni razlog zbog kojeg Rusi tuže Vladu i fondove je navodno pogrešno utvrđeno činjenično stanjeu bilansima vezano za stanje u fabrici i vrijednosti imovine koju su kupili.
Procjenu KAP-a obavila je ravizorska kuća KPMG a nakon što je preuzela upravljanje 2006 godine Deripaskina kompanija angažovala je Deloit čiji se nalaz umnogome razlikovao od prvobitne procjene.
Prema navodima “Vijesti”, Vlada je već angažovala advokatsku kancelariju iz Njemačke koja će je zastupati u sporu. Takože, Vlada je formirala tim na čeli sa Vujicom Lazovićem ministrima i drugim akterima privatizacije koji će se pozabaviti tužbom.
Rusi su KAP i Rudnike boksita preuzeli u decebru 2005. nakon što su za 65,4 odsto akcija aluminijumske kompanije, 32 odsto akcija nikšićke firme i koncesije za rudu platili ukupno 58,5 miliona eura. Bili su dužni i da vrate određene dugove, među kojima i povjeriocima od oko 90 miliona.
Konačan dogovor o prodaji KAP-a pao je, kada je nakratko u Podgoricu došao Deripaska i sa vrhom Vlade proslavio posao u popularnom kafeu Grand.
Rusi već poodavno ukazuju da nijesu zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori, prije svega zbog neriješenog problema snabdijevanja strujom na duži rok.
Ugovor KAP-a sa Elektroprivredom, koji važi do 2010. godine, predviđa da prve tri godine fabrika dobija dvije trećine struje po subvencioniranim cijenama, a posljednje dvije godine polovinu potrebne struje. Cijena struje koju KAP plaća Elektoprivredi dijelom zavisi od cijena aluminijuma na svjetskim berzam.
U ovom trenutku vlasnici KAP-a nemaju rješenje za snabdijevanje strujom nakon 2010. Iako ugovor ističe za godinu i po, problem je akutan. Plan je bio da Rusi kupe Termoelektranu i Rudnik uglja, ali je tender poništen protivljenjem Socijaldemokratske partije, manje članice vladajuće koalicije.
Sa druge strane, gradnja novog energetskog objekta trenutno nije izvjesna, jer Vlada nije raspisala nijedan tender niti je Rusima, barem ne javno, ponudila bilo kakvu lokaciju.
U Vladi vjeruju da tužba Rusa može biti pritisak kako bi se eventualno sklopio novi aranžman o subvencijama za struju. U Vladi, kako stvari stoje, nema „dobrovoljaca“ koji bi se usudili da tako nešto potpišu, još ako se zna da je snabdijevanje KAP-a strujom dugo vremena predmet medijske pažnje i kritike.
U Vladi uporno tvrde da je aktuelni ugovor sa KAP-om dobar za Crnu Goru, jer Rusi redovno plaćaju znatno veću cijenu struje nego što je bilo ko očekivao, i veću nego bilo koji sličan kombinat u Evropi. U ovom trenutku godišnji trošak KAP-a za struju je oko 160 miliona dolara, što je nekoliko puta više nego prije privatizacije. U 2009. trošak za struju biće im takođe značajno povećan.
KAP je najveći potrošač električne energije u Crnoj Gori, sa godišnje skoro dvije milijardi kilovat sati. Ukupna potrošnja u Crnoj Gori je više od 4,3 milijarde, od čega se uveze preko milijardu.
Gvozdenović: Arbitražni zahtjev neosnovan
Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović ocijenio je da je arbitražni zahtjev koji je podnio vlasnik KAP-a, po njegovom uvjerenju, neosnovan.
”Primjera radi, prema navodima kupca, investicije obavljene u prerađivačke fabrike, nijesu ispravno knjižene, a, s obzirom na njihovu finansijsku situaciju, procjenjivači kupca su utvrdili da je vrijednost ovih fabrika – nula. Po ovom osnovu, kupac deklariše štetu od 60 miliona eura. Kupac je u punom obimu bio upoznat sa situacijom u KAP-u i u Preradi, tako da se ne radi o činjenici koja je ustanovljena nakon preuzimanja KAP-a. Osim toga, tenderom je traženo da se ponuđači sa „da“ ili „ne“ opredjele u vezi preuzimanja prerađivačkih kapaciteta, a i u samim pregovorima smo nudili da se kupac odrekne ove opcije, što nije prihvaćeno. Dakle, kupac je odluku o uključivanju prerađivačkih kapaciteta donio uz punu i validno dokumentovanu informaciju o njihovom stanju. Ovakvih primjera ima dosta” istakao je Gvozdenović.
(MONDO)