Iza zidina Sheveningena na istom spratu su smješteni Ante Gotovina i Radovan Karadžić, tvrde hrvatski mediji ovih dana.
Iza zidina Sheveningena na istom spratu su smješteni Ante Gotovina i Radovan Karadžić, tvrde hrvatski mediji ovih dana. Kako se o njihovom potencijalnom druženju još ništa ne zna oni podsjećaju na jedno od najzanimljivijih prijateljstava unutar zatvora - ono između Mladena Naletića Tute i Vojislava Šešelja koji su navodno bili nerazdvojni. Jadranka Šešelj je to više puta potvrdila kroz anegdotu da njen suprug često prijeti da će ako mu se ne povećaju mesne porcije pojesti Tutu, a Tuta ga upozorava da ima tuberkulozu pa mu neće prijati.
Haški advokati su svojevremeno rado prepričavali šalu koju su Naletić, Šešelj i Zoran Žigić priredili Milanu Milutinoviću. Rekli su mu da će u pritvoru biti sprovedena kontrola svih prostorija i da je jako važno da svaka ćelija bude sređena, a ako ne bude mogao bi da trpi ozbiljne posledice. Poruka je ozbiljno shvaćena, legenda kaže da je Milutinovićeva ćelija prosto sijala. Čim je zaspao, navedene komšije su međutim, u njegovu ćeliju ugurali veliki zajednički frižider. Kada je ujutru stražar primetio da nema frižidera i da je kod Milutinovića ovom je trebalo mnogo vremena da dokaže nevinost prije svega zahvaljujući činjenici da sam ne bi uspio da gura frižider, piše "Politika".
Glavni organizator proslava pravoslavnih praznika u Sheveningenu, sve do smrti, bio je Slobodan Milošević. Haški pritvorenici još pamte kako je on prije tri godine pripremio obilan uskršnji ručak, na koji su bili pozvani svi pritvorenici iz istog dijela pritvora. Bivši predsjednik Srbije je u pritvorskoj kantini tada naručio tri pečena praseta i veliku voćnu tortu. Opšte je poznato da je za većinu optuženih bez obzira na nacionalnost bio i ostao predsjednik. Ne samo da su ga tako oslovljavali već su ga uvažavali kao predsjednika.
Inače, pravila pritvora u Sheveningenu zabranjuju da porodice optuženika, kao i svi ostali, unose hranu i cigarete.
"Unosi se samo odjeća za optužene i, eventualno, knjige i novine. Ništa drugo", kaže supruga jednog od haških pritvorenika. Pritvorenike mogu da posjećuju članovi porodice, prijatelji i drugi. Zanimljivo je da pritvorenik ima pravo da odbije da se sastane sa bilo kojim posjetiocem, osim sa predstavnikom tužioca suda ili sa inspektorom koga je imenovao sud.
Svi posjetioci moraju da podnesu zahtjev Sekretarijatu suda kako bi dobili dozvolu za posjetu. Posjete nadzire osoblje pritvorske jedinice, ali se razgovori, u principu, ne prisluškuju i ne snimaju. Ukoliko postoji sumnja da se ova sloboda zloupotrebljava, mogu se nametnuti posebna ograničenja.
Ćelije u kojima borave pritvorenici su oko 10 metara kvadratnih. U njima se nalazi krevet, radni sto, fotelja, televizor i orman za garderobu. Okrivljeni mogu u ćeliji da koriste i svoj laptop.
Tokom boravka u pritvorskoj jedinici stanari imaju pravo da nose sopstvenu odjeću ukoliko je ona, prema mišljenju upravnika, čista. Po potrebi, civilnu odjeću može da obezbijedi i pritvorska jedinica. Korišćenje ličnih predmeta koji ne predstavljaju opasnost za bezbjednost i red takođe je dozvoljeno. Osim toga, pritvorenici jednom nedeljno mogu da, za sopstveni novac, u zatvorskoj radnji kupuju sitnice za ličnu upotrebu. Ukoliko nemaju dovoljno novca, mogu od upravnika zatražiti da se obrati sekretaru suda za dodjelu sredstava u tu svrhu.
Održavanje lične higijene u Sheveningenu je veoma važno. Svaka ćelija ima tuš i toaletni dio. Od svih pritvorenika se očekuje da stalno održavaju ličnu higijenu i da im odjeća i prostor budu čisti i uredni. Garderoba se mijenja u redovnim razmacima, a pritvorenicima je na raspolaganju perionica i berberin.
Pritvorenici najradije provode vrijeme u sali za fizičku aktivnost, teretani i biblioteci...
Oni koji borave u Sheveningenu mogu o sopstvenom trošku da nabavljaju i u ćeliji drže knjige, novine i drugi pribor za čitanje i pisanje. Uz posebnu dozvolu upravnika, takođe, mogu da nabavljaju materijal i opremu za bilo koji hobi koji je u skladu sa bezbjednosnim pravilima, i redom pritvorske jedinice. Knjige se jednom nedeljno mogu pozajmljivati iz biblioteke zatvora. Televizor i radio-aparat mogu se iznajmiti samo uz odobrenje upravnika, koji takođe odlučuje o iznosu najamnine.
Pritvorenici imaju pravo da telefoniraju, o sopstvenom trošku, radnim danom u bilo koje vrijeme između 9 i 17 časova. Ukoliko nemaju novac, od upravnika mogu da traže da telefoniraju na račun suda. Telefonski razgovori se, u principu, ne prisluškuju i ne snimaju.
Da bi neki optuženik imao pravo na novčanu pomoć, neophodno je, da bude državljanin Srbije i da se dobrovoljno predao Haškom tribunalu, kao i da je zatražio takvu pomoć od Nacionalnog savjeta. Svakog mjeseca Srbija izdvoji oko dva miliona dinara za pomoć osuđenicima i njihovim porodicama. Od toga više od 60 odsto odlazi na troškove putovanja najužih članova porodice. Riječ je o tri vrste pomoći koju vlada na njihov zahtjev, odnosno na zahtjev njihovih porodica, može da odobri, svojevremeno je objasnio Dušan Ignjatović, direktor kancelarije Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom. Pomoć se daje optuženima za nadoknadu troškova u pritvoru, za pune troškove članovima uže porodice kada idu u posjetu u Hag, kao i materijalna pomoć koja se porodicama pruža iz humanitarnih razloga.
Svaki srpski pritvorenik kome je odobrena pomoć mjesečno dobija po 200 eura za troškove u pritvorskoj jedinici. Dio tog novca odlazi i na telefonske pozive. Istovremeno, supruga i djeca imaju zagarantovane tri povratne avionske karte na liniji Beograd – Amsterdam – Beograd, na svaka dva mjeseca. Osim toga, svaki član porodice koji otputuje u Hag dobija i po 250 eura na ime ostalih troškova, kao što su, recimo, smještaj i ishrana.
U cifru od dva miliona dinara, kako kaže direktor kancelarije Nacionalnog saveza za saradnju s Hagom, ne ulaze troškovi puta kada se optuženi privremeno puštaju na slobodu i kasnije vraćaju u pritvor. Ne ulaze ni troškovi odbrane, jer njih finansira Tribunal, ili sami optuženi ukoliko ova institucija procijeni da oni imaju "višak sredstava” iz kojih mogu da namire advokate. Dok borave na privremenoj slobodi, haški optuženici ne dobijaju nikakav novac.
(MONDO)