CIA štitila, BIA uhapsila Karadžića?

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, optužen za genocid i ratne zločine, sve do 2000. godine je bio pod zaštitom SAD, kada je CIA presrela njegov telefonski razovor.

Na osnovu tog razgovora je bilo očigledno da Karadžić lično rukovodi sjednicom SDS, tvrdi sagovornik "Blica", blizak američkoj obavještajnoj agenciji - koji navodi i da postoji sporni sporazum sa Holbrukom o zaštiti Karadžića.

Izuzetno obaviješten sagovornik "Blica" tvrdi da mu je Ričard Holbruk, izaslanik predsjednika Bila Klintona i tvorac Dejtonskog sporazuma, lično priznao da je sklopljen "dil" sa Karadžićem, na osnovu kojeg su SAD tražile od lidera SDS i bosanskih Srba povlačenje sa svih javnih funkcija u zamjenu za zaštitu pred Haškim tribunalom: "Nisam siguran da uopšte postoji pisani dokument koji ovo potvrđuje, ali imam priznanje Holbruka o usmenim garancijama datim Karadžiću sa najvišeg nivoa SAD."

Odgovarajući na pitanje šta se u međuvremenu dogodilo, kako je došlo do hapšenja Karadžića i kako i kada je taj dogovor prestao da važi, izvor "Blica" je rekao: "U Americi su poludjeli kada su shvatili da ih Karadžić vuče za nos. Tokom 2000. godine, kada su se održavali izbori u BiH, CIA je saznala da Kardžić i dalje iz sijenke rukovodi SDS-om, iako su imali dogovor da se neće miješati u politička zbivanja. Te 2000. godine u Bijeljini je održan skup SDS-a, kojim je rukovodio lično Karadžić. Preko telefona je davao uputstva članovima i rukovostvu stranke koga da smijene, koga postaviti na koju funkciju. Lično je bio angazovan u svim aktivnostima SDS-a."

Kada je CIA presrela Karadžićev telefonski razgovor i konačno shvatila da ih sve vrijeme izigrava, pokušali su da zabrane SDS, čemu se oštro usprotivio visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič.

Holbruk je htio još jednu pogodbu, ali, kako tvrdi sagovornik "Blica", Amerikanci i CIA su povukli neformalanu zaštitu koju je Karadžić do tada uživao. Opisujući kako se na terenu sprovodila ta neformalna zaštita, izvor "Blica" otkriva: "Američki vojnici 1996. i 1997. godine stacionirani u BiH dobili su pismenu naredbe, u kojima je pisalo da u slučaju da naiđu na traženog optuženika ne smiju da ga hapse."

Karadžićev imunitet pred drugim obavještajnim službama, poput francuske i britanske, dio je dogovora sa CIA, Osim toga, krajevi u kojima se Karadžić kretao, Pale i istočna RS, bili su u francuskim i američkim zonama, piše "Blic" i dodaje da njegov sagovornik ne zna šta se od 2000. godine događalo sa Karadžićem.

Ko je sve znao za "dil" sa Holbrukom

Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu, po nalogu Haškog tužilaštva, istraživalo je navode o postojanju ovog dogovora. "Blic" saznaje da su svi ispitani svjedoci potvrdili da je Karadžić imao sklopljen dil sa SAD. U Tužilaštvu je tom listu, međutim, rečeno da "s obzirom na to da je to sada predmet odbrane Karadžića pred Tribunalom, srpsko tuzilaštvo ne želi da se izjašnjava".

Sam Karadžić rekao je istražnim organima u Beogradu, prije transfera u Hag: "Amerikanci su me izigrali. Postigao sam dogovor sa američkom državom u junu 1996. godine, ne sa Holbrukom. On je bio samo izaslanik američke države. Rekli su da se povučem sa funkcije predsjednika SDS i RS i da ću imati njihovu zaštitu pred Tribunalom. Ja sam sve što je dogovoreno ispostovao."

Karadžić je, kako navodi list, rekao istražnim organima u Srbiji da su ovom dogovoru, osim Holbruka, prisustvovali Slobodan Milošević, Momčilo Krajišnik i Aleksa Buha, kao i da nije bilo pisanog sporazuma jer je Milošević odbio da ga potpiše, pravdajući se da to nije potrebno, s obzirom na to da je dogoor postignut na najvišem nivou dviju država. Ali, kako je Karadžić naveo, o tom dogovoru vođen je protokol. Taj dokument, međutim, Karadžić ne posjeduje.

Sve svjedoke ovog dogovora, izuzev Miloševića, ispitalo je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu, istražujući, na zahtjev Haškog tužilaštva, postojanje dogovora Holbruk - Karadžić, novembra prosle godine. Osim navedenih svjedoka, domaći istražitelji saslušali su i bivšeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića, šefa njegovog kabineta Vladimira Nadeždina, Biljanu Plavšić, koja je naslijedila Karadžića na mjestu predsjednika RS, ali i Franka Simatovića i Jovicu Stanišića. Svi saslušani potvrdili su postojanje ovog dogovora, piše "Blic".

MUP nije, VBA nije... znači - BIA je!

A od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije niko nije tražio da ispita okolnosti pod kojima je uhapšen Radovan Karadžić, izjavio je za "Politiku" zamjenik predsjednika vlade i ministar policije Ivica Dačić. On je ponovio da MUP nije bio angažovan u akciji hapšenja haškog bjegunca, te da, ako neko procijeni da treba ispitivati kada, gdje i na koji način je on lišen slobode, odgovore treba da traži od službi koje su učestvovale u tome.

"Pored MUP-a Srbije, još su i Bezbjednosno-informativna agencija i Vojno-bezbjednosna agencija ovlašćene da izvode takve akcije. MUP su samo u ponedjeljak obavijestili da je Karadžić uhapšen i da treba da obezbijedimo zgradu Specijalnog suda", rekao je Dačić.

List podsjeća da je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu sprovelo provjere povodom tvrdnji haškog optuženika Radovana Karadžića da je uhapšen 18, a ne 21. jula, kako je to na konferenciji za novinare objavio tužilac Vladimir Vukčević. Tužilaštvo će, prema riječima Jasne Janković, portparola Tužilaštva za ratne zločine, u narednom periodu odlučiti o eventualnim daljim postupcima.

Prema zakonu, VBA ima iste nadležnosti kao i MUP samo kada se radi o vojnim licima ili vojnim objektima, što u slučaju bivšeg predsjednika Republike Srpske nije bio slučaj. A na posljednjoj sjednici Odbora za bezbijednost Skupštine Srbije održanoj 28. jula predsjedavajući tog tijela Dragan Todorović (SRS) izjavio je da mu je direktor VBA Svetko Kovač rekao da „ta služba nema dodira sa hapšenjem Karadžića”.

"Tako ostaje samo BIA, čiji se novi šef Saša Vukadinović još nije oglašavao po ovom pitanju", konstatuje "Politika".

(Tanjug/MONDO)