Ministar ekonomije Vladimir Kavarić je ocijenio da je Hrvatska jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera Crne Gore
Vlada ne očekuje da će ulaskom Hrvatske u EU doći do pogoršanja uslova pristupa tom tržištu, jer je evropsko već neko vrijeme liberalizovano za proizvode koje je Crna Gora izvozila u tu državu, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
On je na konferenciji o promjenama u regionalnoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU, kazao da se od ulaska te susjedne države u EU 1. jula, između dvije zemlje primjenjivala asimetrična liberalizacija.
„Prilikom izvoza na hrvatsko tržište crnogorski proizvodi su oslobađani plaćanja carina, dok je za uvoz hrvatskih proizvoda na crnogorsko tržište zadržan određeni nivo zaštite“, rekao je Kavarić.
On je na skupu koji je Privredna komora (PKCG) organizovala u saradnji sa partnerskim projektom komora regiona (DIHK–CEFTA) i Međunarodnom finasijskom korporacijom (IFC) rekao da su od 1. jula trgovinski odnosi između dvije države definisani kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i kroz dodatni protokol.
“U svjetlu pristupanja Hrvatske EU, Crna Gora je počela pregovore sa EU oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kao rezultat tih pregovora u maju ove godine parafiran je dodatni protokol sa ciljem zadržavanja istog obima robne razmjene koji je postojao između dvije zemlje”, objasnio je Kavarić.
On je ocijenio da je Hrvatska jedan od najznačajnijih trgvinskih partnera Crne Gore.
Izvoz Crne Gore u Hrvatsku je u prošloj godini iznosio 83,5 miliona EUR, što je 22,8 odsto ukupnog izvoza. Uvoz iz Hrvatske u Crnu Goru iznosio je 110 miliona EUR, odnosno 6,1 odsto ukupnog crnogorskog uvoza.
Kavarić je podsjetio da Crna Gora, pored toga što je zemlja potpisnica Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, zemljama EFTA, kao i sa Rusijom, Ukrajinom i Turskom.
„U pregovorima smo po pitanju formulisanja sporazuma i sa Kazahstanom i Bjelorusijom i na taj način Crna Gora, kroz mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini, ima pristup tržištu od skoro 800 miliona ljudi“, dodao je Kavarić.
Prema njegovim riječima, mala zemlja mora biti otvorena, jer samo tako može da bude prosperitetna.
Kavarić smatra i da zemlje regiona nijesu konkurencija jedna drugoj.
Sa punopravnim članstvom u EU Hrvatska je napustila CEFTA društvo, što je uticalo na izmjene režima trgovine, carinskih stopa i procedura, kao i na obaveznu primjenu EU standarda u pogledu kvaliteta i bezbijednosti proizvoda.
Te novine se odražavaju kako na poslovanje kompanija, tako i na preusmjeravanje trgovinskih tokova unutar regiona.
Predstavnik CEFTA Sekretarijata, Renata Vitez saopštila je da će CEFTA uskoro postati jedan od rijetkih sporazuma koji ima potpunu liberalizaciju.
“Treba se fokusirati na dalju implementaciju CEFTA sporazuma. Hrvatska je izašla iz ovog sistema, ali smo mi počeli da rastemo brže. U trgovinskom bilansu međutim minus je veći, jer je Hrvatska i dalje jača na izvoznoj strani”, rekla je Vitez.
Ona smatra da je ključno pitanje u narednom periodu sa kim se želi stupiti u taj sporazumni odnos i iskoristiti prednosti.
“Na nama je da promovišemo naš region za investicije, jer investitori žele da razumiju da će jednom kada dođu u vaš region kroz vašu ekonomiju moći poslovati bez problema”, poručila je Vitez.
Najveće oružje protiv svih problema, kako je navela, jeste transparentnost i to je jedini način kako treba poslovati.
“Detaljno razmatramo sve probleme i sva pitanja u okviru CEFTE i namjeravamo da osnujemo grupu za upravljanje rizikom tako da komore mogu razmotriti da li da urade isto, jer će upravljanje rizikom biti tema broj jedan u budućnosti posebno u smislu odnosa između carina na granicama”, dodala je Vitez.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, rekao je da su, prepoznajući značaj CEFTA sporazuma, komore regiona 2007. godine osnovale Stalni forum privrednih komora CEFTA potpisnica sa ciljem pružanja podrške privrednicima u korišćenju benefita koje on nudi.
“Podaci o robnoj razmjeni potvrđuju da je CEFTA region najznačajnije izvozno-uvozno tržište za većinu potpisnica i da su koristi od implementacije sporazuma za zemlje koje su u procesu pristupanja EU višestruke”, kazao je Mijušković.
Unaprijeđenjem trgovine među zemljama regiona, kako je saopštio, postiže se veća prisutnost u globalnoj trgovini, kao i bolja ekonomska saradnja.
Mijušković je zaključio i da je potrošačima omogućen rast standarda, kroz raznovrsniju ponudu kvalitetnijih i jeftinijih proizvoda.
(MINA, Foto: Vijesti)