Ranko Krivokapić je rekao da u izvještaju Evropske komisije (EK) ne piše da je afera Snimak završena priča.
Saslušanje nosioca jedne liste u toku izborne kampanje dokaz je moći Skupštine, ocijenio je njen predsjednik Ranko Krivokapić, navodeći da u izvještaju Evropske komisije (EK) ne piše da je afera Snimak završena priča.
Krivokapić je za Radio Crna Gora kazao da »ne postoji parlament u svijetu koji je tokom izborne kampanje saslušavao nosioca jedne liste, što je dokaz moći Skupštine«.
Govoreći o aferi Snimak i o tome je li za njega to završena priča, Krivokapić je rekao da je pokušao biti prijateljski savjetodavan.
"Da dam savjet Demokratskoj partiji socijalista (DPS) da vide postoji li politička odgovornost. Na kraju ljudi u DPS-u koji su spominjani, ne tvrdim čak ni da su krivi, ali mislim da negdje u politici morate uzeti objektivnu odgovornost kad nijeste subjektivno krivi i reći moja partija trpi, moja zemlja trpi. Nekima od njih je važnija partija od države, pomognite bar partiji", kazao je on.
Poslije tih njegovih izjava, kako je rekao, uslijedile su izjave EK i Sjedinjenih Američkih Država, koje su bile oštrije od njegove.
"Mislim da teza da je to završena priča nigdje ne piše u izvještaju EK. Nijesam siguran da će, između dva ovna, jednog u DPS-u i EK, biti EK ta koja će pasti u vodu", kazao je Krivokapić.
Komentarišući rad Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni system, on je kazao da treba da bude važniji rezultat od rokova i da o važnosti rada tog tijela govori i to što je i EK dala tome bitan naglasak.
Krivokapić smatra da je najbitnije da se uspostavi povjerenje u izborni sistem.
"Oni su radili naporno i u ljetnim mjesecima i sada bi greota bilo da to bude porušeno i da bude i manje povjerenje nego što je bilo", kazao je on.
Krivokapić je dodao da je ključno da izborni sistem bude potpuno spreman, da izborni proces bude fer i slobodan, navodeći da će biti dovoljno izbora u Crnoj Gori kada će se to testirati.
Upitan da prokomentariše odnos sa koalicionim partnerom DPS-om, i navode u javnosti da je u pitanju politička igra ili da postoji stvaran sukob među njima, Krivokapić je kazao da ni jedni ni drugi nijesu u pravu.
"SDP je ostvario svoju politiku jednim dijelom u vladi, a drugim u parlamentu. Još uvijek vidimo način da ostvarimo svoju politiku dovoljno efikasno, imajući u vidu podršku građana koja je sve veća", naveo je Krivokapić.
Upitan kako to misli, kada je većina predloga SDP-a u Vladi nadglasana, on je kazao da su u parlamentu nadglasani Vladini predlozi.
"Onda bi Vlada mogla da podnese ostavku ako nema povjerenje parlamenta. A ovi iz DPS-a mogu da pokrenu povjerenja Vladi jer su nezadovoljni time što ih mi preglasamo u parlamentu. Skupština ne služi da bi služila vladi već da bi je kontrolisala", rekao je Krivokapić.
On je dodao da SDP nema drugog saveznika za NATO osim DPS-a. »I Pozitivna Crna Gora je tu, ali samo sa njom ne možemo praviti većinu«.
Krivokapić nije konkretno odgovorio na pitanje da li će SDP izaći iz Vlade.
"Da budem precizan mi ćemo ići na izbore onda kad 41 poslanik bude za to. Da li ćemo mi biti u tih 41 to ćete vidjeti", rekao je on.
Krivokapić smatra da je osnovni proritet Crne Gore u 2014. godini da postaje član NATO-a, odnosno da pokuša da dobije pozv za članstvo u Alijansi.
Prema njegovim riječima, možda SDP ima nekih taktičkih gubitaka, navodeći da strateški treba da dobije država i da uđe u NATO.
"Možda bi bilo bolje da smo i devedesetih ostali u vlasti, ali državi nije. Zamislite da nijesmo imali taj antiratni pokret Liberalnog saveza i SDP-a. Da ga nismo imali ne bi nikad bilo nezavisne Crne Gore, uz manjinske narode, naravno", kazao je Krivokapić.
Krivokapić je podsjetio da SDP, sa DPS-om, nakon stvaranja nezavisne države pravi državu vladavine prava i socijalne pravde.
"Ali tu ima dosta nesuglsica, posebno u dijelu socijalne pravde i gazdovanja državnim resursima , od početka one postoje. Dolazi vrijeme kad će SDP morati da uzme više odgovornosti za budućnost Crne Gore jer će dobiti više mandata. Imali smo odgovornosti onoliko koliko su nam građani dali prava da je imamo", zaključio je on.
Komenatrišući predlog sudije Miodraga Latkovića da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu i naredi Skupštini i predsjedniku države da do konačne odluke te institucije obustave radnje za izbor novih sudija tog suda, Krivokapić je rekao da će biti ono što je napisano u Ustavu i zakonu.
Kako je kazao, sudije će biti izabran i svi oni mogu ponovo da se kandiduju i biće birani po oštrim kritrijumima.
"Oni koji valjaju proći će, siguran sam da će neokolicina iz sadašnjeg sastava dobiti možda i dvotrećinsku većinu u parlamentu, znači one sudije koje valjaju nemaju problema", naveo je Krivokapić.
Upitan da li i dalje misli da su u sudstvu trule daske, Krivokapić je rekao da to ne misli on, već EK i NATO.
Krivokapić je kazao da mu je žao što izvještaj NATO-a nije javan, već povjerljiv.
"Pa da vidite onda ocjene koje su tamo. Tako da, naš problem je vladavina prava, a to su problemi u sudstvu, tužilaštvu, policiji i državi koja sve to kontroliše, to znači Vladi i parlamentu", dodao je on.
(MINA)