Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić nije optimista da će se kupac za Kombinat naći u prvom krugu.
![Perišić: Teško do kupca za KAP Perišić: Teško do kupca za KAP](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Cijena po kojoj će se prodavati Kombinat aluminijuma (KAP) ne bi trebalo da ide suviše daleko od realne tržišne, ocijenio je stečajni upravnik Veselin Perišić i dodao da nije optimista da će se kupac naći u prvom krugu.
On je na sjednici skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije danas kazao da je u ovakvoj sudskoj prodaji presudna cijena, jer korespondira sa interesima povjerilaca.
“Kolika god da bude cijena, nijesam optimista da će ona biti odmah prijemčiva za kupca i da ćemo ga prodati u prvom krugu, ali dobro bi bilo da ne ide suviše daleko od neke realne tržišne cijene. Nešto je vrijedno koliko je neko na tršištu spreman u tom momentu da plati”, rekao je Perišić.
Članovi Komisije donijeli su prošle sedmice jednoglasnu odluku da se održi tematska sjednica kako bi se raspravljalo o aktuelnoj situaciji u Kombinatu.
Perišić je naveo da će vrlo brzo biti pripremljen oglas, a treba sačekati da se vidi kakvu ocjenu će dati Institut računovođa i revizora Crne Gore koji radi procjenu vrijednosti imovine.
“Potpisao sam ugovor sa Montenegro Bonusom, jer je bilo bitno da ta firma garantuje da neće umanjiti vrijednost imovine, da ne dođemo u situaciju da nas tuže povjerioci. Ta firma je preuzela poslovanje u KAP-u”, naveo je Perišić.
On smatra da bi bilo od koristi da se sačuva proizvodnju, dok se ne nađe kupac jer fabrika više vrijedi kad mašine rade, nego da kupci dođu i vide prazne hale.
Perišić je naveo da je zadatak stečajnog upravnika da procijeni koji je model najbolji da se unovči ta imovina.
“Model koji se nameće je prodaja cjelokupne imovine kao dužnika, jer njega ne preferiraju strani kupci. Oni ne pokazuju interes za takav model, jer je prisutna bojazan da onaj ko kupi to preduzeće, bilo i nasljednik obaveza tog dužnika”, rekao je Perišić.
Šef menadžerskog tima u KAP-u, Nebojša Dožić smatra da je najbolje okrenuti se budućem periodu.
“KAP je u teškoj situaciji i postupak poslovanja i održavanje proizvodnje je mnogo teže nego što je ranije bilo. Ali KAP radi i to je najbitnije za sve investitore koji su došli”, rekao je Dožić.
On je podsjetio da je preko 400 radnika otišlo, a da će uskoro poslati i spisak radnika koji su neraspoređeni, a taj broj se sada kreće između 60 i 70 ljudi.
“Poslovanje KAP-a na duže staze plaćanjem pune tržišne cijene struje i proizvodnjom ingota nije održiva na duži vremenski period. Bilo koji investitor koji želi da posluje u KAP-u ne može da bazira proizvodnju na ingotima. Sad opstajemo zahvaljujući zalihama koje smo imali, zato treba brzo donositi neke odluke ako želimo da KAP radi”, kazao je Dožić.
On je, govoreći o najavljenoj blokadi kapije fabrike, kazao da ukoliko bivši radnici, sada penzioneri, to učine to bi značilo automatski gašenje KAP-a.
“KAP ima zalihe na manje od jednog dana i ako blokiraju kapiju, što se ja nadam da neće, KAP će biti ugašen”, dodao je Dožić.
Predsjednik Komisije i poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić kazao je da sam ulazak KAP-a u stečaj i proglašenje bankrota zavređuje pažnju da ta tema bude na dnevnom redu Komisije.
“Ovo je posljedica krajnje lošeg privatizacionog ugovora koja ne samo što je dovela KAP do bankrota nego prijeti opasnost da dovede u veoma tešku ekonomsku situaciju i državu Crnu Goru”, ocijenio je Vučinić.
On je naveo da je kolektivni ugovor prestao da važi ulaskom firme u stečaj i stalni radni odnos, zbog čega treba naći način da se ti radnici zaštite.
Predsjednik Sindikata KAP-a, Sandra Obradović kazala je da je opstanak Kombinata jedna ključna stvar oko koje se svi slažu.
“Počev od privatizacije nama je težak period i ono što nam “visi nad glavom” je da li će KAP nastaviti da radi. Sad smo imali 420 ljudi koji su otišli u penziju i ostaje pitanje njihovih otpremnina. Ostalo je nešto preko 700 radnika, sad ima mali broj koji bi dobrovoljno otišli, zbog čega imamo veliku nervozu”, rekla je Obradović.
Predsjednik Sindikalne organizacije radnika prerade aluminijuma, Rade Krivokapić uputio je kritiku poslanicima, jer su ovu situaciju mogli da sagledaju prije pola godine.
“Predlog DF-a je dobar, samo ga treba nadograditi i apelovao bih na vas da se možete okupiti oko ekonomske stvari. Taj KAP nije mjesto gdje nas 700 zarađuje platu, zato zaboravite na izbore koji vas očekuju, nemojte da radite svoj posao samo tada, nego čitavo vrijeme. Potrebno naći zajednički stav po tom pitanu”, kazao je Krivokapić.
Mladen Bojanić iz Pozitivne kazao je da poslanici nemaju strategiju, ni izvještaj Državne revizorske insitucije (DRI), kao ni procjenu imovine kako bi bili upućeni u situaciju u toj fabrici.
“Znamo da su dugovi 360 miliona EUR, ne znamo kako su nastali. Zašto su izdate garancije ne znamo. Ne znamo šta se dešava u KAP-u godinama, a treba da dignem ruku za to. Ja ne mogu ništa dalje da kažem, dok ne dobijem ove odgovore”, rekao je Bojanić.
Poslanik DF-a, koji je bio zainteresovan da učestvuje u raspravi, Andrija Mandić kazao je da je Vlada do 2005. godine direktno upravljala KAP-om, kao i da je 2009. zaključila Ugovor o poravnanju.
“Istorijat KAP-a je istorijat propadanja crnogorske privrede. Snažno se zalažemo za opstanak fabrike, ali da to ne bude bolesnik nego uspješno preduzeće”, poručio je Mandić.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Branko Čavor kazao je da državi treba industrija, koja je okosnica razvoja.
“Drago mi je da je opredjeljenje svih da KAP treba da opstane, da treba ići ka novom investitoru, jer su nam strani investitori potrebni”, dodao je Čavor.
Bojanić je pitao da li je tema kontrola privatizacije ili nalaženje rješenja kako bi KAP izašao iz trenutne situacije.
“Neću da se pomirim sa činjenicom da nam je KAP jedina šansa, treba da sagledamo sve mogućnosti. Naša želja jeste da opstane KAP, ali ne po svaku cijenu. Pokušavam da budem realan, meni treba neko da ispita i napravi poslovni plan i onda donesem odluku i stanem iza nje”, kazao je Bojanić.
Poslanik DPS-a, Željko Aprcović je kazao da ostaje svima da se nadaju da će se naći pogodni investitor, jer bi onda postojala mogućnost da se spasi KAP.
“Suštinski ovdje nema konkretnih zaključaka, o tome možemo nakon eventualne prodaje KAP-a, nakon čega možemo da pričamo kako i na koji način da se investitor obaveže i napravi modernizaciju proizvodnje”, rekao je Aprcović.
(MINA-BUSINESS)