Članstvo za inostrane brakove u jednoj od ovih agencija iznosi četiri hiljade dinara za građane Srbije, dok Kinezi moraju da izdvoje čak 600 eura
Prema podacima Zavoda za statistiku iz 2005. i 2006. godine, u Srbiji se godišnje sklopi oko 40.000 brakova, dok oko deset odsto od ovog broja čine nacionalno mješovite bračne zajednice. Interesantno je da je ovaj broj znatno manji u odnosu na prethodne godine. Naime, broj ovakvih brakova 1992. godine bio je 16 odsto ukupnog broja vjenčanih, a 2002. godine taj broj je iznosio 18 odsto.
Sudeći prema rubrikama za lične kontakte u oglasima, postoji mogućnost da su neki od ovih brakova i fiktivni. Naime, oglasi su u posljednje vrijeme ispunjeni porukama u kojima Kinezi srpskim državljanima nude brakove radi dobijanja državljanstva, a zauzvrat obećavaju izvjesne sume novca.
Međutim, veći je broj onih oglasa u kojima je slučaj obrnut. Zapravo, često se u oglasima mogu pročitati poruke kao što je "Kineskinji nudim brak radi državljanstva", a pozivajući ove "oglašivače" novinari su saznali da je njihov motiv zarada na jednostavan način. Cijene ovakvih brakova određuju se prema dogovoru, ali najčešće je taj iznos od pet pa do čak deset hiljada eura.
"Uglavnom se na oglas javljaju posrednici koji kasnije povezuju sa osobom zainteresovanom za brak, ali prije toga traže za sebe novčanu naknadu. Međutim, postoji i mnogo prevaranata, koji uzmu novac i više se ne javljaju", kaže za "Danas" mlađi čovjek, koji preko oglasa "traži Kineskinju za brak".
Zanimljivo je da se posredovanjem u sklapanju brakova između Kineza i Srba bave i određene agencije. Ove agencije, međutim, svoje usluge naplaćuju kroz članarimu. Članstvo za inostrane brakove u jednoj od ovih agencija iznosi četiri hiljade dinara za građane Srbije, dok Kinezi moraju da izdvoje čak 600 eura.
"Potrebno je da se učlanite i ostavite svoje podatke, a mi ćemo vam se javiti kada se pojavi neka ponuda. Preporučujemo i jednoj i drugoj strani da se prilikom vjenčanja potpiše ugovor u kome se navodi da se brak sklapa radi papira, kako nakon razvoda ne bi došlo do traženja imovine ili nasljedstva", objasnio je novinarima "Danasa" preko telefona ženski glas iz jedne od ovih agencija.
Ona je dodala i to da je ova agencija za posljednje dvije godine sklopila pet srpsko-kineskih brakova. Međutim, pomenuti ugovori, kako kažu u Prvom opštinskom sudu, ne mogu dobiti punomoć od suda.
Za dobijanje državljanstva, prema Zakonu o državljanstvu Republike Srbije, potrebno je da stranac bude najmanje tri godine u bračnoj zajednici sa srpskim državljaninom, kao i da mu je odobreno stalno nastanjenje u zemlji.
Međutim, glavni policijski inspektor Nenad Banović, načelnik Odeljenja za strance, izjavio je nedavno za "Politiku" da policija rigorozno kontroliše legalnost boravka i da u praksi "teško da fiktivan brak može da prođe".
"Imamo metode kako da utvrdimo da li je neko zaista u bračnoj zajednici ili ne, tako da su fiktivni brakovi praktično svedeni na najmanju moguću mjeru. Ne kažem da teorijski ne mogu da se pojave, ali mogu da prođu samo jednom, jer već prilikom svakog sljedećeg produžavanja boravka obavljaju se provjere supružnika", objasnio je Banović.
On je u ovom razgovoru naveo i to da u našoj zemlji trenutno žive četiri državljanina Kine sa odobrenim stalnim nastanjenjem i njih 4.833 sa privremenim boravkom. Inače, nezvanične procjene su da broj Kineza u Beogradu iznosi više čak i od 50.000.
Podatke o nevelikom broju srpsko-kineskih brakova potvrdili su i matičari Opštine Novi Beograd, koji tvrde da je za posljednjih pet-šest godina sklopljeno samo nekoliko brakova ove vrste.
U Porodičnom zakonu, međutim, navodi se da je brak validan samo ukoliko se "sklapa radi ostvarivanja zajednice života supružnika".
"Sklapanje ovakvih brakova nije protivno zakonu, jer prilikom vjenčanja se ne zna da li se radi o fiktivnom braku ili ne, a to je inače i teško dokazivo. Međutim, ukoliko sud utvrdi da je neki brak fiktivan, on se automatski poništava", kaže Dragica Ljumović, sudija Prvog opštinskog suda. Ona dodaje da i treće lice može prijaviti ovakav brak Javnom tužilaštvu, nakon čega bi on bio proglašen ništavnim.
U posljednje dvije godine, kako napominje Dragica Ljumović, zabilježen je samo jedan razvod ovakvog braka, za koji sumnja da je bio fiktivan jer je kratko trajao, a nije ni bilo djece u braku. Iako se prema našem zakonu brak izjednačava sa vanbračnom zajednicom u pogledu prava, ona je rekla da nije moguće dobiti državljanstvo na osnovu ovakve zajednice.
(MONDO)