On je kazao da je vrlo upadljivo distanciranje predsjednika Filipa Vujanovića od tumačenja da se radi o najavi priznanja
Bivši crnogorski ambasador u Rimu Miodrag Lekić ocijenio je da su neodgovorne izjave kojima se simulira navodno definisana državna politika i sasvim izvjesno priznanje
Kosova.
Lekić je agenciji Beta rekao da je nakon izjava ministra inostranih poslova Milana Roćena o Kosovu, ostalo nejasno da li se stvarno radi o najavi priznanja Kosova ili je riječ o novom zbunjivanju javnosti.
On je dodao da je vrlo upadljivo distanciranje predsjednika Filipa Vujanovića od tumačenja da se radi o najavi priznanja.
"Ili je neko u Crnoj Gori odlucio da prizna novu državu a da pritom nije još informisao o tome predsjednika države i potpredsjednika vladajuce stranke ili na državnom nivou takav dogovor još nije postignut", rekao je on.
On je još dodao da "obije varijante zbog očiglednih kontradiktornosti ne daju utisak o dovoljnoj ozbiljnosti u tretiranju ovog osjetljivog pitanja".
Roćen je u četvratak nagovijestio mogućnost priznanja nezavisnosti Kosova u "Vijestima", dok je Vujanović nakon toga kazao da će "Vlada o pitanju priznavanja Kosova imati maksimalno odgovoran i oprezan stav".
Osvrnuvši se na izjavu šefa diplomatije Roćena, Vujanović je kazao da "taj intervju ima eksplicitan naslov, a da sadržaj nije tako eksplicitan".
Lekić je kazao da bi umjesto takvih izjava, "vladajuća stranka nakon unutarpartijske debate trebalo da zauzme stav, zatim da ga raspravi sa koalicionim partnerom i tek nakon toga da izađu na vladu".
"U zrelim i demokratskim društvima o spoljnopolitičkim pitanjima od šireg nacionalnog značaja pokušava se postizanje šireg konsenzusa sa opozicijom. Ako konsenzus nije moguć, održava se, makar, skupštinska rasprava koja je javnog karaktera", kazao je Lekić.
On je ocijenio i da se tvrdnje da se put Crne Gore ka EU uslovljava priznanjem nezavisnosti Kosova koriste za propagandni poligon.
"Biće, ipak, da crnogorske integracije primarnije zavise od unutrašnje stvarnosti crnogorskog društva, nego od priznanja Kosova. Uostalom niko u Evropskoj uniji, niti u NATO-u, nema namjeru da kažnjava njihove članice, recimo, Španiju i Grčku, zato sto ne priznaju nezavisnost Kosova", kazao je on.
On je dodao i da se držanjem teme priznanja Kosova u permanentnim nejasnoćama i bez ozbiljne, otvorene, demokratske nacionalne debate, ostvaruje i efekat unutrašnje napetosti i podjela, kao i da se oprobanim modelom skreće pažnje sa drugih, bitnih, unutrašnjih
problema crnogorskog društva.
Lekić je ponovio da bi Crna Gora trebalo da podrži zalaganje određenih zemalja za neki oblik nastavaka pregovora, kako srpsko -albanskih, tako i između EU, SAD i Rusije, kako bi se postigla dva cilja.
"Prvo, ma koliko to bilo teško, postići neko kompromisno rješenje, bez velikih pobednika i bez ostvarenih maksimalnih ciljeva bilo koje strane. Drugo, da ishod čitavog procesa bude u Ujedinjenim nacijama, dakle u okvirima međunarodnog legitimiteta. Jedino na ovaj nacin postignuto rješenje vodi trajnoj stabilnosti na Kosovu i u regionu",
kazao je Lekić.
On je dodao i da je nejasno zašto vlasti u Crnoj Gori otvoreno ne zatraže povratak 16.000 izbjeglica sa njene teritorije koji još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove na Kosovu.
(Beta)