Svjetska banka promovisala kao strateški cilj iskorijevnjivanje ekstremnog siromaštva do 2030. godine.
Najnoviji cilj Svjetske banke je da do 2030. godine na svijetu ne bude ekstremno siromašnog stanovništva, odnosno onih koji na raspolaganju imaju manje od jednog eura na dan.
Ta strategija razvojne politike nailazi i na kritike, dok je novi šef SB Džim /Jim/ Yong Kim po tom pitanju optimističan, prenosi SEEbiz.
“U vremenu jedne generacije zemlje u razvoju mogu gotovo potpuno iskorijeniti ekstremno siromaštvo”, smatra Kim.
On je kazao da je ključ uspjeha trajni rast, posebno u južnoj Aziji i afričkim zemljama južno od Sahare. Osim toga plodovi ekonomskog rasta bi trebalo da budu pravednije podijeljeni.
Prema definiciji SB ekstremno siromašan je onaj ko ima na raspolaganju manje od 1,25 USD odnosno oko jedan eura na dan. Prema procjenama je 2010. godine oko 1,2 milijarde ljudi živjelo u ekstremnom siromaštvu, 870 miliona je svakodnevno gladovalo. Gotovo sedam miliona djece umire svake godine zbog nedostatka hrane.
Udio ekstremno siromašnih u svjetskom stanovništvu bi prema prognozama SB sa sadašnjih 21 odsto trebalo da bude smanjen na manje od tri odsto do 2030. godine.
Kim se svojim zahtjevom nadovezuje na milenijumski cilj Ujedinjenih naroda (UN) prema kom bi između 1990. i 2015. trebalo da bude prepolovljen broj ekstremno siromašnih ljudi. Taj cilj je ostvaren već 2010. godine.
Ekonomski napredak zemalja poput Kine, Indije i Brazila doprinio je tome da su milioni ljudi mogli izaći iz ekstremnog siromaštva – iako i dalje pripadaju među siromašne – koji imaju na raspolaganju dva do deset USD na dan.
Kim je uvjeren da zemlje u razvoju imaju šansu gotovo potpuno iskorijeniti ekstremno siromaštvo u razdoblju jedne generacije.
“Uslov je, međutim, trajan rast u zemljama na putu industrijalizacije. Za to su tamo potrebne nove investicije u obrazovanje i javne ustanove. Osim toga mora se koncentrisati na savladavanje posljedica prirodnih katastrofa. Klimatske promjene su fundamentalna prijetnja ekonomskom razvoju i borbi protiv siromaštva”, smatra Kim.
Politikolog Centra za evropske političke studije, Mikkel Barslund vjeruje da je SB na pravom putu.
"Promjena se mora dogoditi kroz ekonomski razvoj u pojedinim zemljama, ali SB može imati određeni uticaj tako što će uvijek iznova ukazivati na tu problematiku", ocijenio je Barslund.
Ali, ima i kritika razvojnog koncepta Svjetske banke.
"Strategija SB je otvaranje tržišta i stavljanje svjetske trgovine u prvi plan. A to često vodi do toga da bude razorena osnova za egzistenciju malih seljaka”, smatraju u mreži Atak /Attac/, koja je kritična prema globalizaciji.
(MINA-BUSINESS)