Žene iz pojedinih predjela Afrike i Azije dnevno provedu više od četri sata tražeći vodu za sopstvene i potrebe domaćinstva.
Ukupno vrijeme koje svake godine mnoštvo žena i djece Afrike i delova Azije potroši na vađenje i donošenje vode s udaljenih, često neočišćenih izvora, dostiže preko deset miliona godina, javlja Beta.
U isto vrijeme, tipična "zapadnjakinja" u SAD ili Evropi počinje svoj dan tuširanjem, potom pere zube ne zatvarajući slavinu, pusti vodu u toaletu i nakon toga opere ruke.
Čak i prije nego što sedne da doručkuje, ona potroši toliko vode da može da napuni kadu prosječne veličine. Do kraja dana, potrošiće preko 350 litara vode, što je dovoljno da dva i po puta napuni kadu.
Voda je uvjek tu, pa se doživljava kao nešto samo po sebi razumljivo. Za ženu iz Afrike ili djelova Azije to je, međutim, druga priča, javlja Beta.
Ona ustaje puno prije zore, stavlja veliku posudu na glavu i hoda nekoliko, pa i desetak kilometara do najbliže rijeke ili izvora. Tamo se okupa, napuni posudu vodom i potom se vraća kući. Na taj posao svakoga dana potroši prosječno četiri sata.
Sledeći sat vremena filtrira vodu da bi uklonila parazite, a potom je razlije u tri posude - jednu za piće, drugu za upotrebu u domaćinstvu, a treću za večernje kupanje. Svu odjeću mora da pere na rijeci.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ukupno vreme koje svake godine te žene potroše u potrazi za vodom penje se na preko deset miliona godina.
Manjak vode u svijetu pogadja četiri od deset stanovnika planete, a stanje je iz dana u dan sve gore, upozoravaju stručnjaci. Čak i u nekim djelovima svijeta gdje ima dovoljno godišnjih padavina, zbog lošeg načina distribucije i korišćenja zaliha vode nema dovoljno.
Stručnjaci predviđaju da će do 2025. gotovo dvije milijarde ljudi živjeti u zemljama gdje će se vodene zalihe po stanovniku smanjiti ispod preporučenih 500 kubnih metara godišnje. To je količina potrebna za normalan život pojedinca, piće i higijenske potrebe.
Prema podacima UN, u sledećih 25 godina pola od šest milijardi stanovnika Zemlje imaće problema da dođe do čiste vode za piće. Stručnjaci smatraju da se zato odmah moraju preduzeti odgovarajuće mjere da bi se spriječilo da loša situacija postane još gora.
Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) ocjenjuje da će u 2050. oko 70 zemalja patiti zbog nestašice vode. Zbog toga će se, za razliku od 20. veka kada su se mnogi ratovi vodili zbog nafte, u 21. vijeku vjerovatno voditi zbog vode.
I to bi se moglo dogadjati uprkos činjenici da je više od 70 odsto Zemljine površine pokriveno vodom.
Procjenjuje se da ukupna količina sve vode na Zemlji iznosi oko 1,4 milijarde kubnih kilometara. Međutim, 97,4 odsto te vode otpada na slanu vodu, pa za čovjekovu neposrednu upotrebu preostaje samo mali dio.
Osim toga, vodene rezerve su nejednako raspoređene: oko 60 odsto svih rezervi upotrebljive pitke vode nalazi u deset država, i to najviše u SAD, Rusiji, Brazilu i Indoneziji.
U svakom slučaju, nestašica vode već pogadja svaki kontinent, a situacija je sve gora zbog velikog porasta stanovništva, agresivne urbanizacije i neracionalnog trošenja postojećih zaliha.
Bolesti izazvane prljavom, zagađenom vodom svakih osam sekundi ubiju jedno dijete na planeti.
(MONDO)