Sa šest glasova za i jednim protiv, Ustavni sud je odbacio žalbu SDP-ea na kandidaturu Filipa Vujanovića, koju je proglasio ustavnom.
Sud je ocijenio da se Vujanović može kadnidovati za predsjednika jer mu se, kako je obrazloženo, prvi mandat, kada je Crne Gora bila dio državne zajednice, ne može izjednačiti sa onim nakon sticanja nezavisnosti.
Sudija izvjestilac Fetija Međedović kazala je da po Ustavu Vujanovićevi mandati prije i nakon nezavisnosti, ne mogu biti jednaki.
„Ustavni sud je ocijenio da Vujanović uživa ustavno pravo da bude biran na funkciju predsjednika", rekla je ona.
Međedović je kazala da se mandat Vujanovića, na osnovu Ustava, u periodu od 2003. do 2008. godine ne može smatrati kao predsjednički mandat u nezavisnoj Crnoj Gori.
Ona je navela da funkcija šefa države prema Ustava Republike Crne Gore iz 1992. godine ne može biti izjednačeno sa funcijom predsjednika samostalne Crne Gore prema najvišem pravnom aktu iz 2007.
„Ustavna odredba ne može da se prostire na prošlost jer bi se time ugrozio princip pravne sigurnosti kao vrhovni princip u pravu“, kazala je Međedović.
Ona je navela da je Vujanović samo jednom bio predsjednik u nezavisnoj Crnoj Gori.
„Prema našem mišljenju kandidat Vujanović je samo jednom u nezavisnoj Crnoj Gori dobio neposredni, građanski legitimitet“, objasnila je ona.
Sudija Miodrag Iličković smatra da prilikom kandidature Vujanovića nije ispoštovana zakonska procedura.
„Da bi nešto došlo do Ustavnog suda mora da se ispoštuje određena procedura. Na rješenje Državne izbone komisije (DIK) podnosioci imaju pravo da podnesu prigovor, a nakon odluke o tom prigovoru onda se nezadovoljni podnosilac može obratiti Ustavnom sudu“, kazao je on.
Prema riječima Iličkovića, u rješenju DIK-a se konstatuje da je kandidatura Vujanovića u skladu sa Zakonom o izboru predsjednika.
„Smatram da je DIK trebalo da riješi po prigovoru podnosilaca, pa tek onda da stvar dođe u Ustavni sud na odlučivanje. Smatram da nemamo procesne uslove“, naveo je Iličković.
On je dodao daVujanović ne ispunjava uslove da ponovo bude predsjednik.
„Smatram da je to pogrešan predlog, mislim da Vujanović ne ispunjava uslove i da ne može da bude treći put kandidat“, kazao je Iličković.
On je upitao da li je Vujanović od 2003. do 2008. godine bio predsjednik.
„Da li je u prvoj polovini mandata ili u drugoj nakon proglašenja nezavisnosti, ako je on (Vujanović) u punom kapacitetu to bio nakon nezavisnosti ili nije, a ne računajuči kontinuitet od 2003. do 2008. godine“, dodao je Iličković.
On je ocijenio da Vujanović nije mogao potpisivati zakone, "ako je bio predsjednik u prvom mandatu".
„Ako on to nije bio, kako je mogao potpisivati akte. Postavlja se pitanje i našeg izbra“, naveo Iličković.
Vujanović je dva puta biran na funkciju predsjednika države, 2003. i 2008. godine, a u prvom mandatu izabran kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom.
(MINA)