Ako se izuzme Hrvatska, integracija zapadnog Balkana dugotrajan je proces, koji će po najoptimističnom scenariju biti završen tek 2015. godine.
Namjeru Crne Gore da na jesen aplicira za članstvo u Evropskoj uniji može potpuno osujetiti irsko ''ne'' Lisabonskom ugovoru i insistiranje francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija da bez pogodbe nema širenja EU, ocijenila je programska direktorica za područje Balkana Instituta za strateške studije u Ljubljani Ana Ješe.
”Od većine zemalja koje su potencijani kandidati za članstvo u EU, rezultati irskog referenduma najviše opterećuju Crnu Goru”, piše Ješe u članku o evropskim integracijama zemalja zapadnog Balkana, koji je objavilo slovenačko “Delo”.
”Vijesti” prenose da Ješe podsjeća da se Crna Gora nadala da će status kandidata tražiti još za vrijeme slovenačkog predsjedavanja EU, od čega je na zahtjev nekih velikih članica Unije odustala.
Premijer Milo Đukanović rekao je početkom nedjelje u Briselu da je realno da Crna Gora do kraja godine ostvari rezultate u evropskim reformama koji će joj omogućiti da podnese kandidaturu za članstvo u EU.
Ješe dodaje da, osim Crne Gore, atmosfera protiv širenja EU najviše pogađa Hrvatsku i Makedoniju.
”Ako se izuzme Hrvatska, integracija zapadnog Balkana dugotrajan je proces, koji će po najoptimističnom scenariju biti završen tek 2015. godine”, piše Ješe.
Ona, ujedno, ocjenjuje da sadašnje komplikacije oko Lisabonskog ugovora, ne bi smjele da utiču na brzinu širenja.
“Bez obzira na Lisabonski ugovor, sve potencijalne kandidatkinje zapadnog Balkana mogle bi do kraja godine da dobiju taj status, pošto je to ionako prva stepenica na putu ka članstvu i nije uslovljena institucionalnim uređenjem EU. Brzina integracije zavisi od pojedinačnog kandidata i pripremljenosti”, kaže se u članku.
Pesimistične prognoze širenja EU u “Delu” daje i nekadašnji šef njemačke diplomatije Joška Fišer.
Analizirajući posljedice irskog ''ne'', Fišer piše da će u narednom periodu Evropa stagnirati.
“Proces širenja biće odložen ili će se potpuno zaustaviti, pošto EU ove članice ne može primiti na osnovu sporazuma iz Nice. Prve će cijenu platiti balkanske države, a potom Turska”, ocijenio je Fišer.
(MONDO)