Uvođenje sopstvene valute moglo bi pomoći Crnoj Gori ako se nađe u ekonomskim problemima, ocijenio je stručnjak iz Njemačke, Jirgen Mates
Dojče Vele /Deutsche Welle/ piše da s obzirom na to da Crna Gora teži da postane zvanična članica eurozone, postavlja se pitanje hoće li Brisel zahtijevati uvođenje nove valute u toj zemlji.
Mates ne isključuje mogućnost da bi se od Crne Gore moglo zahtijevati uvođenje nove valute.
„Mogu samo pretpostaviti da je Crna Gora možda u nekim makroekonomskim poteškoćama, pa da bi ih izbjegla, neko rješenje može biti sopstvena valuta, jer bi bila moguća devalvacija, odnosno bila bi moguća i vlastita monetarna politika“, objasnio je Mates.
Sredinom januara održani su prvi sastanci predstavnika EU i Podgorice u vezi sa pregovaračkim poglavljima o ekonomskoj i monetarnoj politici, kao i o slobodnom protoku kapitala.
Tada je, prema riječima šefa grupe za poglavlje ekonomska i monetarna politika Zorice Kalezić, crnogorskim pregovaračima objašnjeno zakonodavstvo na tim područjima.
„Mogu reći da pitanje eura nije eksplicitno pominjano kada je u pitanju Crna Gora i da su sve prezentacije koje se tiču monetarne politike od predstavnika Savjeta za finansije i ekonomiju (ECOFIN) bile u potpunosti neutralne, odnosno nijesu uzimale uopšte u obzir činjenicu da Crna Gora koristi euro kao službeno sredstvo plaćanja, tako da s te strane ne možemo ništa preciznije reći“, objasnila je Kalezić.
Ipak, na sastancima u Briselu ministar finansija i donedavni guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić, dobio je drugačije informacije.
„Imali smo već prvi skrining i razgovor o euru koji je vođen u ECOFIN-u,“ kazao je Žugić i najavio da će Vlada donijeti neke elemente koji su dalji uslov održavanja eura kao što je donošenje fiskalnih pravila u narednom periodu.
Žugić je rekao da se zbog čuvanja eura u Crnoj Gori sprovode mjere štednje, zamrzavaju penzije, planira dodatni porez na zarade.
„Bilo bi krajnje ekonomski iracionalno vratiti se na svoju valutu, pa onda ponovo ići prema euru“, smatra Žugić.
To što Crna Gora sad nema svoju valutu, za Žugića stvari čini jednostavnijima.
„To je prema našem mišljenju olakšavajuća okolnost uz ostale kriterijume koje bi trebalo ispuniti da postanemo službeno članica eurozone“, dodao je Žugić.
Na pitanje kako je moguće da neke zemlje koriste euro kao nacionalnu valutu mada nijesu članice EU, u Evropskoj centralnoj banci (ECB) nijesu odgovorili.
Portparol ECB-a, Viktor Kšižanovski /Wiktor Krzyzanowski/ kazao je da pošto je euro globalna valuta, kojom se trguje na međunarodnom nivou i može biti kupljena bilo gdje na svijetu, ECB ne može kontrolisati takve poteze i ne može zabraniti da se promoviše korišćenje eura.
Kšižanovski je objasnio da isto vrijedi za građane, preduzeća, pa tako i za države.
„Naša politika je da je euro međunarodna valuta kojom se slobodno trguje i svako je može kupiti kad god poželi“, kazao je Kšižanovski.
U Crnoj Gori, koja ima oko 650 hiljada stanovnika, kažu da tako mala ekonomija ne može uticati na eurozonu. Izgovor je isti i za ostale zemlje koje koriste euro iako nijesu u evropskoj monetarnoj uniji – Vatikan, Andoru, San Marino, Monako, pa tako i za Kosovo sa skoro dva miliona stanovnika.
(MINA)