Crna Gora je na listi globalnih ekonomskih sloboda američke fondacije Heritidž, zauzela 70. mjesto od 177 zemalja, sa 62,6 bodova.
Crna Gora je ostvarila 0,1 poen više nego prošle godine.
“Crnogorski rezultat je u suštini isti kao i prošle godine, ali je država značajno napredovala u kontroli javne potrošnje, poslovne slobode i slobode od korupcije, što je izbalansirano sa padom u slobodama na tržištu rada, monetarne i slobode trgovine”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Crnogorska ekonomija, prema izvještaju, ima 62,6 bodova, odnosno 0,1 poen više nego prošle godine i nalazi se u zoni umjereno slobodnih zemalja.
Crna Gora je zauzela 33. mjesto do 43 zemlje evropske regije i njen ukupan rezultat je iznad svjetskog prosjeka.
“Tranzicija Crne Gore ka slobodnoj tržišnoj ekonomiji je olakšana strukturalnim reformama i sve većim privatnim sektorom. Uporedo sa politikama koje otvaraju zemlju za globalnu trgovinu i promet, konkurentne niske poreske stope i evoluirajući regulatorni sistem su doprinijeli dinamičnijoj i rasprostranjenijoj ekonomskoj ekspanziji”, navode iz Heritidža.
Iako je, kako su rekli, regulatorno okruženje generalno u skladu sa tržišnim ekonomijama, birokratija smanjuje preduzetničku dinamiku.
“Vlada je nastavila reformske mjere za suzbijanje visokog nivoa državne potrošnje i poboljšala efikasnosti javnog sektora, ali je ukupni napredak usporen”, ocijenili su iz Heritidža.
Uprkos, kako su kazali, relativno dobro održavanoj vladavini prava, tempo zakonodavne i pravosudne reforme je bio spor, dok je korupcija još na značajnom nivou.
Oni su podsjetili da je stopa korporativnog poreza na prihod devet odsto, a ukupno poresko opterećenje uključuje porez na dodatu vrijednost (PDV) i porez na nasljeđe.
"Porezi iznose 24,4 odsto ukupnog nacionalnog dohotka”, precizirali su u analizi.
Javna potrošnja iznosi, kako se dodaje, 44,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug porastao na skoro 46 odsto BDP-a.
“Procedure za uspostavljanje poslova su se poboljšale, brojna licenciranja su ukinuta, ali su troškovi za izdavanje dozvola opterećujući”, rekli su iz Heritidža.
Iako su, kako su ocijenili, strane investicije zvanično dobrodošle, investiciona politika je ostala previše birokratska da bi dozvolila dinamičniji investicioni razvoj. Finansijski sektor je postepeno postao konkurentniji i diverzifikovaniji, ali je povećan nivo nekvalitetnih kredita.
Od zemalja iz regiona najbolje je rangirana Makedonija, koja sa 68,2 bodova zauzima 43. mjesto, a slijedi Albanija na 58. mjestu sa 65,2 poena.
Iza Crne Gore na listi su se našle Slovenija na 76. mjestu sa 61,7 bodova, Hrvatska na 78. sa 61,3 poena, Srbija na 94. sa 58,6 bodova i Bosna i Hercegovina na 103. mjestu sa 57,3 poena.
Na prvom mjestu liste koju prave Heritidž i Vol strit džurnal /The Wall Street Journal/ nalazi se, kao i prošle godine, Hong Kong sa 89,3 boda. Iza njega su Singapur sa 88 bodova, Australija sa 82,6, Novi Zeland sa 81,4 i Švajcarska sa 81 bodom. Te zemlje našle su se u zoni slobodnih ekonomija.
Narednih 30, čiji je indeks između 79,9 i 70 bodova pripadaju zoni uglavnom slobodnih, a među njima su Kanada, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Austrija.
Slijedi zona umjereno slobodnih, odnosno, zemalja čiji je indeks između 69,9 i 60 bodova, među kojima je i Crna Gora.
Od 86. do 144. mjesta rangirane su zemlje čija je ekonomija ocijenjena kao uglavnom neslobodna, gdje su Azerbejdžan, Italija, Kina, Srbija, Bosna i Hercegovina i Grčka.
Preostale 33 zemlje su u zoni represije kada je ekonomija u pitanju, a ubjedljivo najniži stepen sloboda ima Sjeverna Koreja sa svega 1,5 poena.
Nijesu rangirani, između ostalih, Avganistan, Irak, Kosovo i Libija.
(MINA)