Crna Gora bi, do kraja ove decenije mogla završiti pregovore sa EU i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora, rekao je Igor Lukšić
Lukšić je u intervjuu agenciji MINA ocijenio da crnogorske institucije treba da budu sposobne da slučajeve borbe protiv organizovanog kriminala vode do kraja i da se odupru eventualnim pritiscima, kada se naiđe na dokaze o korupciji na visokom nivou i pozvao političke subjekte da što prije počnu proces izmjene Ustava.
On je rekao da očekuje da se crnogorski pregovarčki proces neće “dramatično” razlikovati od iskustava drugih država, ali da dosta toga zavisi od specifičnost država.
“Najvećim dijelom proces proširenja zavisi od toga koliko ste uspješno uradili domaće zadatke. Ako bi uzeli primjere drugih država i vremensko trajanje tog procesa, onda bismo vidjeli da bi do kraja ove decenije Crna Gora mogla završiti pregovore i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora”, rekao je Lukšić.
On je ocijenio da će to ipak najviše zavisiti od Crne Gore, ali u određenom smislu i od spremnost EU za proširenje.
“Generalno ipak, kad su u pitanju države zapadnog Balkana, više zavisi od njih nego do EU. Činjenica da Crna Gora vodi pregovore sa EU upućuje da će taj proces biti završen i da će naša država jednom postati članica Unije”, rekao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, za Crnu Goru je ipak najvažnije da obaveze koje je preuzela izvršava uspješno.
“U ovoj godini očekujem da otvorimo još neko poglavlje, možda neka i zatvorimo u kraćem roku. To je proces koji teče svojim tokom i n&'305;je važno koja smo član&'305;ca po broju. Bitno je da instaliramo standard i dokažemo da se primjenjuje. Očekujem da ćemo to i postići”, rekao je Lukšić.
On je ocijenio da svi politički subjekti treba ozbiljno da shvate zahtjeve Brisela za promjenama Ustava u cilju obezbijeđivanja nezavisnost pravosuđa.
“Ne bih rekao da bi nas odugovlačenje sa promjenema Ustava moglo dovesti u situaciju da se oteže otvaranje poglavlja 23 i 24, ali će Ustavne promjene biti neraskidivo povezane sa realizacijom ostalih obaveza. Što prije završimo taj posao biće nam lakše da kasnije dokažemo da smo ispunili sve standarde iz ovih oblasti”, rekao je Lukšić.
On smatra da zakonodavstvo iz poglavlja 23 i 24 nije toliko obimno i da je Crna Gora po nekim rješenjima ispred određenih država članica EU.
“Ali nije samo bitno donijeti zakonska rješenje, bitno je na njihovoj bazi izgraditi institucionalni okvir koji treba da pokaže da Crna Gora može uspješno da se nosi sa bilo kojim problemom koji je vezan ili za korupciju i organizivani kriminal, nezavisnost pravosuđa ili slobodu javnog izražavanja”, rekao je Lukšić.
Na pitanja kako tumači stavove da bi Crna Gora trebalo da pojača borbu protiv korupcije na visokom nivou, Lukšić je rekao da je pojam “na visokom nivou” nedefinisan.
“Ne treba da se opterećujemo šta znači korupcija na viskom nivou. Visoki nivo može biti i neki ministar, savjetnik ministra, šef javnog preduzeća. Bitno je da crnogorske instuticije sprovode aktivnosti u svim fazama koje će dovesti da rezultatiti u njima budu opipljivi”, rekao je Lukšić.
On smatra da u predistražnim radnjama, fazi podizanja optužnice, donošenju i izvršavanja presude Crna Gora treba da pokaže da je njen institucionalni okvir dovoljno razvijen da može da se nosi sa problemom korupcije i organizovanog kriminala na bilo kom nivou.
Crna Gora, kako je ocijenio, treba da pokaže da niko nije zaštićen i da, ako je počinio koruptivno djelo ili je učestvovao u organizovanom kriminalu, treba da bude procesuiran.
Lukšić je kazao da crnogorske instutucije treba da budu osposobljene da proces vode od od početka do kraja i da ne zavise od bilo čijih diskrecionih utisaka odlučivanja ili osjećaja.
“Ako se na određenom postupku naiđe na dokaze da se radi o korupciju na visokom nivou, da ga niko ne može usporiti ili spriječiti, nego da u bilo kom slučaju proces treba da teče kredibilno. To je najbolja poruka da smo mi riješili okvir institucija”, naveo je on.
Na pitanje u kom poglavlju očekuje da će Crna Gora imati najviše posla, Lukšić je rekao da će svaka od oblasti zahtijevati odgovarjući standard i da će u svakoj država biti na testu- da li će admnistrativnim kapacitetima moći da odgovori.
“Često se postavljala dilema da li Crna Gora može da odgovori izazovu, prvo odgovora na upitnik, pa ispunjavanju uslova za status kandidata pa otvaranje pregovora, ali smo uvijek uspijevali”, rekao je Lukšić.
On smatra da je najbolji interes Crne Gore članstvo u EU i NATO, jer je, kako je naveo, biti dio te zajednice korisno i važno ne samo zbog očuvanje međunarodno priznate države već i zbog samih građana.
“Reforme ne radimo da bi smo se dopali bilo kome u Evropi već da bi se naši građani imali lakši prisup institucijama, lakše zavšavali pitanja koja su im od interesa”, rekao je Lukšić.
On je kazao da će prioriteti crnogorske diplomatije u narednom periodu biti evropske i evroatlanske integracije i dalje jačanje dobrosusjedskih odnosa.
Prema njegovim riječima, iako ne postoje otvorena pitanja sa susjednim to ne znači da ne treba dodatno ojačati saradnju sa državama iz okruženja.
„Kontinuitet crnogorske diplomatije odražen je kroz nastavak procesa evropskih integracija. Crna Gora je prošle godine suštinski započela pregovore sa EU otvaranjem i privremenim zatvaranjem poglavlja 25 i taj proces treba nastaviti“, rekao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, uporedo sa tim procesom ove godine treba nastaviti i sa stvaranjem uslova da na sljedećem samitu NATO-a, koji će se baviti proširenjem, Crna Gora može biti jedan od kandidata za članstvo.
„Ono što je pretpostavka oba procesa je izgradnja dobrosusjedskih odnosa, regionalna saradnja i to da je Crna Gora prepoznata po tome da je bila generator inicijativa i primjer odnosa sa državama u okruženju što značajno pomaže stabilizaciji regiona“, kazao je Lukšić.
On je ocijenio da je odgovornost Crne Gore sada i veća jer je ona jedina država koja trenutno vodi pregovore o učlanjenju u EU.
Lukšić je naveo da je dalje širenje crnogorske diplomatske mreže povezano sa ekonomskim aspektima i ukazao da je Kosovo jedina susjedna država sa kojom Crna Gora nije razmijenila ambasadore.
On je istakao da je neophodno stvoriti uslove da budu otvorene ambasade u Sofiji, Bukureštu i konzulat u Minhenu, a zašta su već donijet odluke.
„To će zavisiti od ekonomskih mogućnosti, a ne od našeg raspoloženja, koje je u Ministarstvu takvo da te misije budu što prije otvorene“, rekao je Lukšić.
On je, govoreći o rješavanju statusa Prevlake, rekao da kada se govori o granicama sa susjednim državama Crnoj Gori predstoji nekoliko aktivnosti koje će biti intevizirane u ovoj godini.
Lukšić je naveo da Crna Gora treba da se pripremi za ulazak Hrvatske u EU.
”Kad Hrvatska postane članica EU, njena granica je za Crnu Goru granica Unije, što može predstavljati određene promjene kada je režim prelaska granice u pitanju”, objasnio je Lukšić i dodao da je bitno da ekspertski timovi Crne Gore i Hrvatske u vezi sa tim prepreme sporazume za potpisivanje.
Prema njegovim riječima, to ne mora direktno da se odnosi na razgraničenja na Prevlaci i treba ih posmatrati kao dva odvojena pitanja.
“Trebalo bi ove godine pokazati punu posvećenost dijalogu između dvje države i pokušati se približiti stavovima. Ukupno gledano i za Crnu Goru i Hrvatsku, ali i za region bilo bi vrlo dobro ukoliko bi pitanje Prelake bilo riješeno bilateralno bez posredovanje međunarodne arbitraže”, rekao je Lukšić
On smatra da bi Crna Gora i Hrvatska trebalo da inteziviraju rad ekspertskih timova i komisija koje se bave razgraničenjem na Prevlaci, kako bi pokazale da su spremne da ove godine to pitanje bude riješeno.
Lukšić je rekao da očekuje da bi Crna Gora i Bosna i Hercegovina (BiH) ove godine mogle postići sporazum o granici. On je dodao da je zastoj na strani BIH i da se nada da će brzo biti otklonjen.
“Granica sa Albanijom je utvrđena, postoji dogovor da koristimo admnistrativne granice kada je u pitanju razgraničenje sa Kosovom. Što se tiče Srbije tu postoji situacija objektivne blokada jer, ne prizanjuću nezavinost Kosova, Beograd osporava naše priznanje te države pa samim tim i granice”, rekao je Lukšić.
Govoreći o zahtjevu koalicije nevladinih organizacija za praćenje pregovora u okviru pregovaračkog poglavlja 23 za poboljšanje stanja u oblasti reforme pravosuđa, zaštite ljudskih prava, sprječavanja korupcije i održivosti civilnog društva, Lukšić je rekao su predlozi civilnog sektora više nego korisni i dobro došli.
“Uključivanje civilnog sektora u pregovarače struture bio je jedan model koji karakteriše crnogorski pregovarčki proces koji će biti nešto što bi trebalo da i druge države u okruženju primijene kada otvore pregovore sa EU”, smatra Lukšić.
On je kazao da i zahtjevi grupe NVO treba da budu razmatrani kroz sagledavanje akcionih planova.
Lukšić je kazao da je siguran da najevći broj zahtjeva civilnog sektora održava namjeru Vlade da u reformskim procesima pomogne realizaciju akcionih planova za poglavlja 23 i 24.
(MINA)