Cijene goriva u Crnoj Gori u prošloj godini dostigle su rekordne nivoe i u nekoliko navrata bile najviše u regionu.
Bezolovni eurosuper 98 je 26. marta koštao 1,52 EUR, dok se 27. avgusta mogao kupiti za 1,54 EUR.
Te cijene se nijesu mijenjale ni u naredna dva obračunska perioda pa su važile do 7. maja, odnosno 8. oktobra.
Cijene goriva varirale su tokom čitave prošle godine. Bezolovni eurosuper 98 i 95 su za godinu poskupili 4,5 odsto na 1,38 EUR, odnosno 3,9 odsto na 1,34 EUR, dok je cijena eurodizela bila 1,6 odsto veća na 1,3 EUR.
Gorivo je sredinom januara prošle godine poskupilo, pa je cijena bezolovnog eurosupera 98 i 95 bila po devet centi veća na 1,41 EUR, odnosno 1,38 EUR za litar. Cijene se 30. januara nijesu mijenjale.
Bivši premijer, Igor Lukšić, rekao je tada da izvršna vlast ne razmišlja o snižavanju akciza na gorivo i da će građani morati da se naviknu na cijene, koje su van kontrole Vlade, a prouzrokovane svjetskom ekonomskom krizom.
U tom periodu došlo je do prolongiranja jednog obračunskog perioda, jer je 11. februara u Crnoj Gori zbog ekstremnih sniježnih padavina proglašeno vanredno stanje.
Koordinacioni tim za upravljanje u vanrednim situacijama, kojim je rukovodio Lukšić, donio je 13. februara, kada je trebalo da bude novi obračunski period, naredbu da se maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata u Crnoj Gori dok traje vanredno stanje ne mogu povećavati.
Vanredno stanje je ukinuto 27. februara, a istog dana su poskupile sve vrste goriva.
Cijene se u narednom obračunskom periodu, 12. marta, nijesu mijenjale, da bi krajem tog mjeseca opet porasle i na tim nivoima ostale do 7. maja.
Cijene goriva od tog datuma padale su sve do 16. jula, kada je poskupio benzin, a krajem tog mjeseca, odnosno u narednom obračunskom periodu i eurodizel.
Vlada, kako su u nekoliko navrata saopštavali njeni predstavnici, nema direktan uticaj na formulu po kojoj se formiraju cijene naftnih derivata, a jedini instrument koji može koristiti je korekcija akciza, što bi imalo direktne posljedice na budžetske prihode.
Oni su tada objasnili da cijena goriva zavisi, u najvećoj mjeri, od berzanske cijene i valutnog odnosa eura i dolara, s obzirom da Crna Gora nema sopstveni izvor nafte i naftnih derivata.
Građani su u avgustu bili suočeni sa rekordnim cijenama goriva, kada je bezolovni eurosuper 98 dostigao vrijednost od 1,54 EUR, bezolovni eurosuper 95 od 1,5 EUR, a eurodizel se prodavao po 1,38 EUR po litru.
Te cijene su se zadržale do 8. oktobra, kada su pojeftinili samo eurosuper 98 i 95, na 1,46 EUR odnosno 1,43 EUR, dok je eurodizel ostao na 1,38 EUR.
Cijene benzina u Crnoj Gori početkom novembra su pale, čime je prvi put od 2008. godine eurosuper 95 bio jeftiniji od dizela i koštao je 1,34 EUR.
Eurosuper 98 je tada pojeftinio osam centi na 1,38 EUR, koliko je koštao i eurodizel, čija je cijena u narednom obračunskom periodu, 19. novembra, pala na 1,3 EUR.
Cijene goriva se u decembru nijesu mijenjale. Naredni obračun će se raditi 14. januara, a eventualno nove cijene vaziće od 15. januara.
Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju se svakog drugog ponedjeljka u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu (Mediterranean Platt's Ground) i valutnog odnosa eura i američkog dolara.
Cijena nafte, jednog od ključnih svjetskih ekonomskih pokazatelja, prošle godine se kretala između 92 i 125 USD po barelu.
Prema procjenama stručnjaka, cijena nafte će u ovoj godini u prosjeku iznositi 100 USD, ali će, ako dođe do eksplozije situacije na Srednjem istoku, probiti i plafon od 200 USD.
(MINA)