Povećanje PDV-a neće biti potrebno ukoliko javni dug ostane ispod 55 odsto BDP, ocijenio je glavni ekonomista CBCG, Nikola Fabris
"Ukoliko se to ne desi onda se ozbiljno mora razmotriti opcija povećanja PDV-a", rekao je Fabris u intervjuu Vijestima.
On je podsjetio da je prilikom definisanja fiskalnih pravila, koja su na javnoj raspravi do kraja januara, predviđeno da se preduzmu mjere za ograničavanje rasta javnog duga, ukoliko on dostigne nivo od 55 odsto BDP-a.
Fabris smatra da je teško pouzdano procijeniti da li će Vladina projekcija o potrebi zaduženja za narednu godinu, od 250 miliona EUR, biti povećana. To, kako je dodao, zavisi od nekoliko faktora, odnosno ostvarenja prognoziranog rasta BDP-a od 2,5 odsto, eventualnog aktiviranja državnih garancija, naplate poreza, ali i dešavanja na globalnom nivou.
"Najbolja opcija bi u slučaju da garancije date Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) dođu na naplatu, bila da se Vlada dogovori sa kreditorima da preuzme njihovu otplatu po dinamici po kojoj je to trebalo da uradi fabrika ili da se zamijene novim dugoročnim aranžmanom", kazao je Fabris.
Ne bi trebalo, prema njegovim riječima, isključiti ni mogućnost da to kreditori ne prihvate, kao što se desilo prilikom aktiviranja prethodnih garancija. U tom slučaju treba imati spreman plan zaduženja džave u kratkom roku, jer toliki iznos sredstava neće biti moguće isplatiti jednokratno iz budžetskih izvora.
On smatra da će nivo kredita i visina kamatnih stopa u narednoj godini zavisiti od poslovne politike banaka. CBCG je, kako tvrdi, svjesna da su to akutni problemi crnogorske privrede, zbog čega pokušava da indirektnim mjerama, koje su joj na raspolaganju, olakša.
"Više puta smo donosili set olakšica za restrukturiranje kredita. Tokom ove godine smo donijeli set privremenih mjera koje se odnose na aktivne i pasivne kamatne stope, a za narednu godinu planiramo pokretanje programa restrukuriranja loših kredita, koji bi dao stimulans novoj kreditnoj aktivnosti", naveo je Fabris.
On smatra da su usporen ekonomski rast, visok procenat kredita koji kasne sa naplatom, usporen kreditna aktivnost i poreski dug ukazuju da će problem nelikvidnosti biti aktuelan i u narednoj godini.
"Očekujem da će se nastaviti rast vrijednosti blokiranih računa, ali po nešto sporijoj tendenciji u odnosu na prethodne godine", zaključio je Fabris.
(MINA-BUSINESS)