Skupština je danas završila rasprava o budžetu za narednu godinu koji iznosi oko 1,26 milijardi EUR.
![Završena rasprava o budžetu Završena rasprava o budžetu](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Poslanici opozicije su tokom rasprave ponovili da je budžet restriktivan i sirotinjski, slika lošeg vođenja ekonomske politike prethodnih godina čiji su rezultat neravnomjerni regionalni razvoj, povećanje zaduženosti, dok se u javnim finansijama jedva sastavlja kraj sa krajem.
Oni su upozorili su da će dodatni porez na zarade natjerati poslodavce da smanje plate zaposlenima, a takođe će dovesti do otpuštanje pa još jedno obećanje iz ekspozea premijera, koje se odnosi na rast zaposlenosti, neće biti ispunjeno.
Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije (SNP) upozorio je da se stopa siromaštva povećava, a doprinos tome biće novi krizni porez.
»Realno je pretpostaviti da je procenat siromašnih sve veći, a donijeta odluka da se dodatno oporezuju plate koje su 44 odsto manje od prosječne zarade i tri puta manje od potrošačke korpe, izbjegavajući i dalje uvođenje progresivne stope, samo će samo povećati stopu siromaštva«, rekao je Gošović.
Zbog toga je, kako je objasnio, SNP podnio predlog zaključaka koji je prihvatio Odboru za ekonomiju , budžet finansije, od kojih je najznačajniji onaj kojim se Vlada zadužuje da uradi analizu ostvarenja budžeta i podnese izvještaj Skupštini do 30 juna.
Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da su zaključcima na fonu mjera dodatnog fiskalnog prilagođavanja koje je Vlada usvojila.
»Radićemo analize ostvarenja budžeta i u kraćim intervalima«, najavio je Žugić.
On se složio da treba iznaći mjere da se poreski dig u što većoj mjeri naplati, ali uz oprez da se dozvoli da preduzaća koja su solventna, ostanu u životu, kako bi bili korisni poreski obveznici i u narednom periodu.
»Predložiću Vladi da za poreski dug i sivu ekonomiju, član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet bude i član Komisije i time potpuno otvorimo i taj rad«, rekao je Žugić.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ocijenio je da budžet pokazuje generalno negativno kretanja u ekonomiji.
»Na nekoj smo vrsti aparata i prosto ćemo sačekati neka bolja vremena. Definitivno nam je potreban zaokret, ali ovaj budžet to nije, za zaokret su potrebne ideje«, rekao je Pajović.
Prema njegovim riječima, stavljen je znak jednakosti između penzionera i vlasnika loših privatizacija koje su se desile u prethodnom periodu.
»Nije fer da zamrzavamo penzije, smanjujemo plate ljudima u administracijama, vrijednim radnicima, i plaćamo dugove onih koji ili nijesu donijeli ili su donijeli jako malo Crnoj Gori«, poručio je Pajović.
Srđan Milić iz SNP-a ocijenio je da je zakon o budžetu za narednu godinu pokušaj sprječavanja stečaja Crne Gore i, kako je dodao, ako se na takav način definiše, opozicija neće dati alibi onima koji su javne finansije doveli na današnji nivo.
On smatra da je prihodna strana budžeta potcijenjana, što su pokazale dosadašnje kontrole poreskih obveznika.
Branka Bošnjak iz Demokratskog fronta navela je da je budžet doživjela vrlo licemjerno i podsjetila na izjave iz vladajuće kaolicije da će kriza da zaobiđe Crnu Goru.
»Danas su vam puna usta krize koja je uticala na ovakvo stanje. Kriza je samo ogolila vašu pohlepu i gdje ste sve stavljali lični interes iznad javnog«, rekla je Bošnjak.
Ona je dodala da mnogi ministri sada imaju po dva automobila i po tri telefona i predložila je i da im se još jedno uvo implementira za taj treći telefon.
Rifat Rastoder iz Bošnjačke stranke upozorio je da se preskupo plaćaju određeni investitori, budžetski suficit, dok je ostvarivan, nije iskorišćen na pravi način, a mnoge državne službe pretvorene su u centre za zapošljavanje.
»Takvo ponašanje može dovesti do socijalnog pregrijavanja i bankrota države«. naveo je Rastoder.
Janko Vučinić iz DF-a podsjetio je na katastrofalnu situaciju u Nikšiću, gdje se i posljednja preduzeća gase i štrajkuje se glađu.
»Ovo je dovoljan razlog za mnogo radikalnije poteze sindikata, ne sumnjam u bivše kolege da će opet pokrenuti proteste«, rekao je Vučinić.
Budžetom za narednu godinu je, između ostalog, predviđen rast prihoda od 0,97 odsto u odnosu na ovogodišnji rebalans, na 1,16 milijardi EUR, odnosno 33,26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Rashodna strana budžeta je planirana na nivou od oko 1,26 milijardi EUR ili 35,99 odsto BDP-a, što je u odnosu na rebalans relativno iskazano manje oko dva procentna poena. Značajno su smanjene ostale kategorije izdataka u budžetu, takozvani nemandatorni ili diskrecioni rashodi, odnosno troškovi službenih putovanja, reprezentacija, tekućeg održavanja i ostalih usluga, 36 odsto u odnosu na rebalans za ovu godinu.
Kapitalni budžet nije smanjen i planiran je na oko 65 miliona EUR ili 1,88 odsto BDP. Njime je planirana gradnja i rekonstrukcija saobraćajne, lokalne i druge infrastrukture i objekata zdravstva, socijalnog staranja, obrazovanja i kulture, kao i realizacija projekata očuvanja životne sredine.
Projektovan je deficit od 2,73 odsto BDP-a. Primarni, odnosno deficit bez kamata na kredite projektovan je u iznosu od 0,68 odsto BDP-a i manji je od prosjeka u posljednjim godinama od 4,6 odsto. Predlogom budžeta predviđeno je i da Vlada u narednoj godini preuzme dugove do 9,6 miliona EUR i izda garancije vrijedne 66,2 miliona EUR.
(MINA-BUSINESS)